Shizoafektivni poremećaj
Uvod
Epidemiologija
Klinička slika i dijagnostički kriteriji
Tijek bolesti
Liječenje
Prikaz slučaja
Uvod
Epidemiologija
Klinička slika i dijagnostički kriteriji
Tijek bolesti
Liječenje
Prikaz slučaja
Rezultati ankete pokazuju da učenici znaju kako je droga štetna, ali ne misle da bi mogli postati ovisni…
Zbog relativna neiskustva i određene sklonosti rizicima, upravo su adolescenti najrizičnija i najugroženija populacija. To razvojno razdoblje i inače donosi potrebu za samopotvrđivanjem i izgradnjom samostalnih stavova i načina ponašanja, kojima je ponekad temeljni cilj odudaranje od ponašanja i stavova odraslih.
Eksperimentiranje s bilo kojim sredstvom ovisnosti u mladih potaknuto je:
* radoznalost 17%
* afirmacija među vršnjacima 43%
* osobni problemi 29%
* redukcija neugode 25%
* hedonizam 27%
* problemi u obitelji 9%
* neznanje 1%.
Definicija
Što je ovisnost o seksu ili opsjednutost njime? Možda nam nedostaje povjerenja ili razumijevanja za istraživanje "detalja" kao što su pretjerana masturbacija, seks s prostitutkama, seksualna masaža, seks preko telefona, anonimni seksualni susreti i različiti drugi oblici seksualnog ponašanja koji se javljaju kod opsjednutosti seksom.
Najčešća je zamjerka osoba koje se odluče liječiti kako prijašnji posjeti liječniku nisu urodili niti dijagnozom niti učinkovitim liječenjem, usmjeravanjem i informacijama koje bi im pomogle u rješavanju svoga problema.
Ovisnost o seksu ili opsjednutost seksu podrazumijeva seksualno ponašanje koje značajno utječe na normalan život pojedinca. Ovakvo ponašanje može poremetiti vezu, posao, zdravlje i/ili psihološko stanje osobe. Unatoč očitim neugodnim posljedicama takvog seksualnog ponašanja, osoba ovisna o seksu nastavlja sa štetnim ponašanjem.
Ovisnici o seksu rješavaju probleme seksom i nastavljaju to činiti unatoč neugodnostima.
Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek, prognoza i liječenje
Prikaz slučaja
Tjelesni dismorfni poremećaj podrazumijeva zaokupljenost umišljenom manom tjelesnog izgleda ili pretjeranu iskrivljenost u doživljaju minimalnog i beznačajnog tjelesnog defekta.
Ako ovakav doživljaj vlastitog tijela osobi uzrokuje bitne teškoće, te ako je povezan sa oštećenjem u socijalnom, radnom i drugim oblicima funkcioniranja, ima kakarkteristike duševnog poremećaja. Poremećaj je prvi put spomenuo talijanski liječnik Morselli, 1886., pod nazivom dismorfofobija. 1980. je pod tim nazivom po prvi put registriran u američkom priručniku za duševne poremećaje, DSM-III. U sljedećim je izdanjima, DSM-III-R i DSM-IV, preimenovan u tjelesni dismorfni poremećaj.
Sigmund Freud je također opisivao svog pacijenta kojeg je nazvao "čovjek vuk", a koji je imao klasične simptome tjelesnog dismorfnog poremećaja. Bio je uvjeren da je njegov nos toliko ružan da je izbjegavao bilo kakav posao i društveni život.
Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek i prognoza
Liječenje
Prikaz slučaja
Po međunarodnoj klasifikaciji mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja (MKB-10), to je poremećaj kod kojeg je dominirajuća pritužba perzistirajuća, teška, mučna bol, koja se ne može u potpunosti objasniti fiziološkim procesima ili tjelesnim poremećajima.
Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko
Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745