Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) - dijagnoza F43.2

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) psihijatrijski je poremećaj koji se može razviti u osoba aktivno ili pasivno izloženih životno ugrožavajućim iskustvima. PTSP i ostali stresom uzrokovani poremećaji uvelike utječu na opće zdravstveno stanje pojedinca i smanjenje njegove funkcionalnosti na socijalnom i radnom planu. Zbog komplicirane dijagnoze PTSP-a i često udruženog komorbiditeta te činjenice da se dijagnoza temelji većinom na simptomima opisanim od bolesnika, pri dijagnosticiranju PTSP-a potrebno je primijeniti što više različitih metoda procjene i dijagnostičke kriterije u svim područjima rada (kliničkom, istraživačkom i forenzičkom), a dobivene podatke iskoristiti za izradu što učinkovitijeg terapijskog plana. Samo liječenje potrebno je prilagoditi pojedincu kombiniranjem psihoterapijskih, psihofarmakoloških i psihosocijalnih metoda

Anoreksija i bulimija - dvije krajnosti s istim ciljem

Ono što osobu navodi na štetne postupke vezane uz prehranu jesu tjeskoba ili depresija, povezane s nezadovoljstvom vlastitim izgledom ili samim sobom u cjelini
Info
- Istraživanja pokazuju da su žene u mnogo većoj mjeri pogođene poremećajima prehrane, i to u omjeru 10:1 u odnosu na muškarce.
- U životnom vijeku od anoreksije oboli 0,5 - 3,7 posto žena
- Od bulimije oboli 1,1 do 4,2 posto žena
- 2 - 5 posto osoba oba spola trpi od poremećaja prejedanja.
- Anoreksične osobe imaju 15 posto manju težinu od idealne, a bulimične 10 posto, no mogu imati i nešto veću težinu od idealne.
Mnogi zdravstveni poremećaji odražavaju se na hranu, jedenje i težinu, no termin "poremećaji prehrane" u svakodnevnom razgovoru označava anoreksiju, bulimiju i poremećaj prejedanja.

Alzheimerova demencija - bolest nepoznatog uzroka

Bolesnik najprije počinje zaboravljati svakodnevne, relativno nebitne
činjenice, rijetko spominjana imena ljudi i slično, no ubrzo
zaboravlja dogovore i obveze, važne činjenice iz svakodnevnog života,
poput onih da plinsko kuhalo treba zatvoriti, struju isključiti itd.
Time postupno postaje ovisan o manjem ili većem stupnju tuđe pomoći

Depresija i alkohol

Depresija i alkoholizam su izrazito povezani. Mnogi depresivni ljudi mogu postati alkoholičari jer neraspoloženje i tjeskobu pokušavaju "izliječiti" alkoholom. Pritom, mnogo toga u životu alkoholičara djeluje na povećanje depresije i loše raspoloženje, pa se stvara zatvoreni krug iz kojeg je teško pobjeći.

Kako male stvari postaju veliki problemi?

I što možemo učiniti da ih na vrijeme smanjimo, tj. da ih održimo malima? Nije lako, ali borba protiv stresa i osjećaja kako ti cijeli svijet sjedi na leđima apsolutno je nužna želimo li zadržati elan, ali i psihičku i fizičku stabilnost.

Za neke ljude, svaki novi dan novi je pritisak za živce, novi test izdržljivosti i nova hrpetina izazova. Pogledajte samo s čime se sve suočavate – tvrdoglave kolege na poslu i još tvrdoglaviji šefovi, naporni trgovci i suradnici, svađe kod kuće i natezanja s obitelji, pa još i loše vijesti na televiziji... Svi ti dnevni pritisci, koje volimo nazivati sitnima, mogu se činiti trivijalnima i beznačajnima, posebno u usporedbi s ozbiljnim životnim traumama i velikim problemima, kakve su nečija operacija srca ili smrt u obitelji.