Ostanite dinamični!
"Čovjek može preživjeti potres, epidemiju, strašnu bolest, svaki oblik duhovne muke; no najrazornija tragedija koja ga može zadesiti bila je i ostat će tragedija spavaće sobe." (Tolstoj)
Skriveni znakovi depresije
Mnogi misle kako je očito kad je netko u depresiji, no na nesreću, okolina najčešće depresiju prepoznaje kad ona dugo traje, kad je tipična i kad je zastupljena većim brojem simptoma. No, depresija je zaista bolest s tisuću simptoma, kod svakog se pojedinca manifestira različito, a česta pojava je da ni sam pojedinac koji pati od depresije toga nije svjestan ili da iz različitih razloga skriva bolest (često uspješno).
Sljedeći znakovi depresije s njom se ili ne povezuju ili se povezuju samo ako su prisutni uz barem još jedan znak koji smatramo tipičnim (loše raspoloženje, povučenosti i sl.):
LIJEČENJE DEPRESIJE
LIJEČENJE DEPRESIJE I DIJAGNOSTIČKA PROCIJENA DEPRESIJE
Prvi korak za pravilno liječenje depresije je tjelesni pregled kod liječnika. Određeni lijekovi, kao i neka zdravstvena stanja poput virusne infekcije, mogu uzrokovati iste simptome kao i depresija, a liječnik bi trebao isključiti te mogućnosti tijekom pregleda, intervjua i laboratorijskih ispitivanja. Ako se isključi tjelesni uzrok depresije, treba obaviti psihološku procjenu od strane liječnika ili upućivanjem psihijatru ili psihologu.
ADHD - DEFICIT PAŽNJE / HIPERAKTIVNOST I POSEBNE EDUKACIJSKE POTREBE
Osobine djece s ADHD-om
Teškoće u održavanju pažnje
Hiperaktivno ponašanje
Impulzivnost
Uzroci poremećaja
Dijagnosticiranje
Dodatne teškoće
Utjecaj okoline
Dijete sa ADHD-om u školi
Dijete s ADHD-om i obitelj
Što se još može učiniti
Priprema djeteta s ADHD-om za prvi dan škole
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) - dijagnoza F43.2
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) psihijatrijski je poremećaj koji se može razviti u osoba aktivno ili pasivno izloženih životno ugrožavajućim iskustvima. PTSP i ostali stresom uzrokovani poremećaji uvelike utječu na opće zdravstveno stanje pojedinca i smanjenje njegove funkcionalnosti na socijalnom i radnom planu. Zbog komplicirane dijagnoze PTSP-a i često udruženog komorbiditeta te činjenice da se dijagnoza temelji većinom na simptomima opisanim od bolesnika, pri dijagnosticiranju PTSP-a potrebno je primijeniti što više različitih metoda procjene i dijagnostičke kriterije u svim područjima rada (kliničkom, istraživačkom i forenzičkom), a dobivene podatke iskoristiti za izradu što učinkovitijeg terapijskog plana. Samo liječenje potrebno je prilagoditi pojedincu kombiniranjem psihoterapijskih, psihofarmakoloških i psihosocijalnih metoda
Socijalne fobije razlikuju se od stidljivosti
Socijalna ili društvena fobija u svom najizraženijem obliku javlja se kod dva ili tri posto ljudi i jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja. Pa ipak, također je i jedan od najčešće neshvaćenih i najslabije proučavanih među njima.
Naziva se još i socijalno anksioznim poremećajem, a definira se kao intenzivan strah od drugih ljudi u uobičajenim socijalnim situacijama ili pak strah od poniženja u istim situacijama. Socijalna fobija može se shvatiti kao strah koji se javlja kod ljudi kada su okruženi nepoznatim osobama, kada trebaju govoriti u javnosti, razgovarati s autoritativnom osobom...
