Transseksualnost i promjena spola

Definicija
Transseksualizam postoji kad je osoba naizgled normalne tjelesne spolne diferencijacije uvjerena da pripada suprotnom spolu. Često se koristi izraz ˝zarobljen/a u tijelu suprotnog spola˝. Povezan je s neizdržljivom željom da se posve postane osoba drugog spola: građom (anatomski), funkcijom (fiziološki) i u društvu (psihosocijalno).

Povijest
Einar Wegener, danski umjetnik, prva je osoba koja je promijenila spol. Einarova transformacija je počela kad je na zamolbu supruge Grete Wagner, slikarice portreta, pozirao kao model u ženskoj odjeci. Einar se nastavlja oblačiti kao žena i koristi se imenom Lili Elbe. Ranih tridesetih godina prošlog stoljeća Greta Wagner je potražila liječnika koji će njenom suprugu pomoći postati potpuna osoba. 1930. godine Einar Wegener je ušao u Kliniku za ženske bolesti u Dresdenu, a nekoliko mjeseci nakon toga iz nje je izašao kao Lili Elbe. Osim odstranjenja penisa, Einaru su presađeni jajnici i maternica. Operacija se pokazala fatalnom i Lili Elbe umire 1931. godine.

Smanjenje ili gubitak seksualne želje

Definicija
Smanjenje ili gubitak seksualne želje jest poremećaj seksualnosti gdje je nedostatna seksualna želja glavni i osnovni problem koji dovodi do smanjenja učestalosti ili izostanka seksualnih aktivnosti. Poremećaj nije sekundarna posljedica impotencije, poremećaja erekcije, dispareunije ili kakve druge muške ili ženske seksualne disfunkcije. Ovaj poremećaj ima svoje mjesto u međunarodnoj klasifikaciji bolesti pod oznakom F52.0.

Nazivlje
Ovaj se poremećaj još naziva i hipoaktivna seksualna želja, seksualna apatija, seksualna averzija te (kod žena) frigidnost.

Kako prebroditi panični napad?

Relaksacijom i tehnikama disanja olakšajte iznenadne napade

Što je napadaj panike?

Napadaj panike je iznenadan nastup pojačanog osjećaja straha, praćenog tjelesnim simptomima koji uključuju:
- Bol / pritisak u prsištu
- Lupanje srca (palpitacije)
- Osjećaj gušenja, ubrzano disanje (hiperventilacija)
- Osjećaj davljenja u grlu i teškoće gutanja
- Vrtoglavicu, nesvjesticu, osjećaj nestajanja
- Osjećaj odvajanja od vlastitog tijela ili od okoline
- Drhtavicu, tresavicu, znojenje
- Mravinjanje, trnce,
- Mučninu, bol u trbuhu

Ova epidemija se širi brže od koronavirusa, upozorava medicinska sestra

Donosimo savjete medicinske sestre Brie Gowen koja upozorava na opasnu epidemiju straha koja se širi brže od koronavirusa:

”Medicinska sam sestra i bavim se intenzivnom njegom. Radim u velikim gradovima koji vide tisuće putnika dnevno. Imam svoja promišljanja o virusu koji je već postao pandemija.

Iako COVID-19 nosi svoje poteškoće i brige, nekoliko je stvari ostalo isto. Na primjer, kao medicinsko osoblje, godišnje vidim desetke tisuća ljudi koji umiru od obične gripe. Iako broj zaraženih od COVIDA-19 nije toliko velik, u potpunosti podržavam preventivne mjere protiv virusa. Reći ću vam jednu tajnu. Bavim se aktivizmom koji upozorava na pranje ruku od 1997., otkako sam postala medicinska sestra.

Simptomi shizofrenije

Simptomi shizofrenije uobičajeno se dijele na pozitivne, negativne, kognitivne (spoznajne) i afektivne (simptome promijenjenog raspoloženja).

Pozitivni simptomi shizofrenije

Halucinacije su vrlo česte u bolesnih od shizofrenije. Halucinacije su obmane osjetila kod kojih ne postoji stvarni podražaj, a osoba koja halucinira opaža kao stvarno ono čega uopće nema. Najčešće i tipične za shizofreniju su slušne halucinacije, osobito glasovi. Radi se o glasovima koje čuje samo bolesnik. Najčešće glasovi međusobno razgovaraju, komentiraju bolesnikovo ponašanje, daju savjete ili kritiziraju bolesnika. Glasovi mogu i zapovijedati pa govorimo o zapovijednim (imperativnim) halucinacijama. Rjeđe su vidne halucinacije, što znači da vide stvari koje ne postoje, npr. mogu vidjeti neku neobičnu svjetlost, mogu vidjeti čudovišta, vraga i sl. Mogu imati tjelesne halucinacije što znači da imaju osjećaje po tijelu koji nisu izazvani pravim podražajem osjetila. Tako npr. mogu osjećati da im se unutarnji organi raspadaju ili putuju po tijelu, da im struja prolazi kroz noge što često povezuju s drugim bolesnim idejama (kao npr. da ih netko tako nevidljivim silama uništava).

Alzheimerova bolest

Demencija Alzheimerovog tipa je vodeća bolest današnjice, najčešća je od svih demencija i u stalnom je porastu. 1906. godine Alois Alzheimer je prvi puta opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB) odnosno Alzheimerova demencija (DAT). Spominjanje ove bolesti je ranije bilo rijetko, a postavljanje dijagnoze još rjeđe. Unatrag tri do četiri desetlijeća dijagnosticirala se i kao senilna, vaskularna, aterosklerotska demencija ili kao kronični psihoorganski sindrom.