Alzheimerova bolest

Demencija Alzheimerovog tipa je vodeća bolest današnjice, najčešća je od svih demencija i u stalnom je porastu. 1906. godine Alois Alzheimer je prvi puta opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB) odnosno Alzheimerova demencija (DAT). Spominjanje ove bolesti je ranije bilo rijetko, a postavljanje dijagnoze još rjeđe. Unatrag tri do četiri desetlijeća dijagnosticirala se i kao senilna, vaskularna, aterosklerotska demencija ili kao kronični psihoorganski sindrom.

Disocijativan poremećaj identiteta

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek i prognoza
Liječenje

Uvod

Postojanje dvije ili više različitih ličnosti ili stanja ličnosti koji naizmjenično preuzimaju nadzor nad ponašanjem osobe. Pod ličnošću se smatra relativno trajan obrazac ponašanja, opažanja i mišljenja o sebi i svojoj okolini uz usvajanje niza socijalnih i osobnih vrijednosti.

Angststörungen

Angststörungen sind psychische Erkrankungen, die durch anhaltende und übermäßige Angst oder Sorge gekennzeichnet sind. Diese Angstgefühle können sehr belastend sein und das tägliche Leben der betroffenen Person stark beeinträchtigen.

SMJERNICE ZA POBOLJŠANJE KVALITETE SEKSUALNOG KONTAKTA

Ove bi smjernice trebalo koristiti s onima o komunikaciji, koje su jednako važne za poboljšanje vaše seksualne veze. Vježbe koje slijede dio su uobičajene seksualne terapije. Vaš bi vam terapeut trebao objasniti svaki stupanj prije nego li od vas zatraži da ih iskušate. Bez obzira radite li s terapeutom ili ne, potrebno je da oboje pažljivo pročitate upute koje slijede i porazgovarate o njima. Raspravite sve što vam nije sasvim jasno, kao i ono što vas muči oko provođenja vježbi. Zapamtite što smo rekli o komunikaciji. Tek kad se oboje budete osjećali ugodno provodeći prvi stupanj, terapeut (ili vi sami) će vas uputiti na drugi stupanj itd. Nemojte pretpostaviti da neki stupanj možete preskočiti. Najvažnije od svega je dobro proraditi svaki od njih. Ako vas bilo koji stupanj ispunjava napetošću ili se ne možete opustiti, tada raspravite o svojim osjećajima i pokušajte ponovno. Bude li potrebno, uvijek se možete vratiti na prethodni stupanj.
Na početku ćemo predložiti neke granice koje ne biste smjeli prijeći. Isprva će vam se to činiti pomalo klinički, kao da vodite ljubav po liječnikovim uputama, ali to je samo privremeno. Ubrzo ćete sami postavljati granice, odnosno moći ćete slobodno reći "Stani" bez bojazni da će se vaš partner uzrujati, naljutiti ili se osjetiti odbačeno. Tek kada ćete moći prekinuti seksualni kontakt bez straha ili nelagode, počet ćete zaista uživati tako da nećete poželjeti stati.

PTSP ( posttraumatski stresni poremećaj ) - dijagnoza F43.2

Posttraumatski stresni poremećaj (dijagnoza F43.2) je poremećaj u kojem se stalno ponavlja proživljavanje doživljene traume, što rezultira osjećajem užasavajućeg straha i bespomoćnosti, pa se izbjegavaju sve situacije koje bi mogle izazvati prisjećanje na doživljenu traumu. Trauma se naknadno ponovno proživljava kroz noćne more ili pojavljivanjem tih scena. PTSP postaje kroničan ako je prisutan duže od 3 mjeseca, a ako se ne liječi može oslabiti s vremenom, no kod nekih bolesnika ostavlja trajne posljedice.

Liječenje. Liječenje se sastoji od psihosocijalne terapije i farmakoterapije.