Stres, zdravlje i bolest

Definicije stresa

U ne tako davnoj prošlosti, definiciji stresa pridavalo se svojevrsno ezoterično značenje koje je za prosječnu osobu imalo nejasan smisao. Međutim, unatrag posljednja tri desetljeća stres je, doslovce, postao općepoznatim pojmom koji se vrlo često spominje u svakodnevnom govoru. Skoro da se i ne mogu pročitati dnevna novinska idzranja, a da se ova riječ ne pojavi i po nekoliko puta.

Stres se često upotrebljava kao zajednički deskriptor za osjećaje nelagode i nezadovoljstva. Uspješan poduzetnik stres vidi kao tenziju i frustraciju koje su posljedica pritisaka na poslu, kompjutorski programer posljedicama stresa smatra svoje probleme u koncentraciji, medicinska sestra misli da je stres uzrok njezinog trajnog umora, a učitelj u školi osjeća se izložen stresu kada radi s neposlušnim učenicima. Iz ovih je primjera vidljivo kako su gotovo svi ljudi danas u određenoj mjeri svjesni uloge stresa u njihovom životu, ali je svatko doživljava na svoj način.

POSLJEDICE PANDEMIJE

Upravo traje najveći psihološki eksperiment u povijesti! Očekuje se ‘tsunami’ oboljenja
Autor: Zlatko Govedić Utorak, 07. srpanj 2020. u 06:50

“Utjecaj pandemije na psihičko zdravlje je nevjerojatan. U jednom trenutku, čak trećina svjetske populacije bila je zatvorena u kuće. To znači da je 2,6 milijardi ljudi, više nego što ih je bilo na planetu u doba Drugog svjetskog rata, doživljavalo emocionalne i financijske odjeke pandemije. Pandemija i karantena nedvojbeno su najveći psihološki eksperiment u povijesti”, napisala je psihologinja Elke Van Hoof, profesorica na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu, prenose strani mediji.

Simptomi shizofrenije

Simptomi shizofrenije uobičajeno se dijele na pozitivne, negativne, kognitivne (spoznajne) i afektivne (simptome promijenjenog raspoloženja).

Pozitivni simptomi shizofrenije

Halucinacije su vrlo česte u bolesnih od shizofrenije. Halucinacije su obmane osjetila kod kojih ne postoji stvarni podražaj, a osoba koja halucinira opaža kao stvarno ono čega uopće nema. Najčešće i tipične za shizofreniju su slušne halucinacije, osobito glasovi. Radi se o glasovima koje čuje samo bolesnik. Najčešće glasovi međusobno razgovaraju, komentiraju bolesnikovo ponašanje, daju savjete ili kritiziraju bolesnika. Glasovi mogu i zapovijedati pa govorimo o zapovijednim (imperativnim) halucinacijama. Rjeđe su vidne halucinacije, što znači da vide stvari koje ne postoje, npr. mogu vidjeti neku neobičnu svjetlost, mogu vidjeti čudovišta, vraga i sl. Mogu imati tjelesne halucinacije što znači da imaju osjećaje po tijelu koji nisu izazvani pravim podražajem osjetila. Tako npr. mogu osjećati da im se unutarnji organi raspadaju ili putuju po tijelu, da im struja prolazi kroz noge što često povezuju s drugim bolesnim idejama (kao npr. da ih netko tako nevidljivim silama uništava).

Ovisnost o seksu

Definicija
Što je ovisnost o seksu ili opsjednutost njime? Možda nam nedostaje povjerenja ili razumijevanja za istraživanje "detalja" kao što su pretjerana masturbacija, seks s prostitutkama, seksualna masaža, seks preko telefona, anonimni seksualni susreti i različiti drugi oblici seksualnog ponašanja koji se javljaju kod opsjednutosti seksom.
Najčešća je zamjerka osoba koje se odluče liječiti kako prijašnji posjeti liječniku nisu urodili niti dijagnozom niti učinkovitim liječenjem, usmjeravanjem i informacijama koje bi im pomogle u rješavanju svoga problema.

Ovisnost o seksu ili opsjednutost seksu podrazumijeva seksualno ponašanje koje značajno utječe na normalan život pojedinca. Ovakvo ponašanje može poremetiti vezu, posao, zdravlje i/ili psihološko stanje osobe. Unatoč očitim neugodnim posljedicama takvog seksualnog ponašanja, osoba ovisna o seksu nastavlja sa štetnim ponašanjem.
Ovisnici o seksu rješavaju probleme seksom i nastavljaju to činiti unatoč neugodnostima.

Disocijativna fuga

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Tijek i prognoza
Liječenje

Uvod

Suvremeni pristup disocijativnoj fugi kao psihijatrijskom zasebnom entitetu je njegovo pripadanje skupini poremaćaja koje se nazivaju disocijativni poremećaji.
Prije 20-tak godina smatralo se da su fuge stanja koje pripadaju takozvanim disocijativnim stanjima, a disocijativna stanja su bili dio jedne velike skupine poremećaja koje su se nazivale neuroze.