Kockari - Informacije za članove porodice
Kako prebroditi panični napad?
Relaksacijom i tehnikama disanja olakšajte iznenadne napade
Što je napadaj panike?
Napadaj panike je iznenadan nastup pojačanog osjećaja straha, praćenog tjelesnim simptomima koji uključuju:
- Bol / pritisak u prsištu
- Lupanje srca (palpitacije)
- Osjećaj gušenja, ubrzano disanje (hiperventilacija)
- Osjećaj davljenja u grlu i teškoće gutanja
- Vrtoglavicu, nesvjesticu, osjećaj nestajanja
- Osjećaj odvajanja od vlastitog tijela ili od okoline
- Drhtavicu, tresavicu, znojenje
- Mravinjanje, trnce,
- Mučninu, bol u trbuhu
PTSP ( posttraumatski stresni poremećaj ) - dijagnoza F43.2
Posttraumatski stresni poremećaj (dijagnoza F43.2) je poremećaj u kojem se stalno ponavlja proživljavanje doživljene traume, što rezultira osjećajem užasavajućeg straha i bespomoćnosti, pa se izbjegavaju sve situacije koje bi mogle izazvati prisjećanje na doživljenu traumu. Trauma se naknadno ponovno proživljava kroz noćne more ili pojavljivanjem tih scena. PTSP postaje kroničan ako je prisutan duže od 3 mjeseca, a ako se ne liječi može oslabiti s vremenom, no kod nekih bolesnika ostavlja trajne posljedice.
Liječenje. Liječenje se sastoji od psihosocijalne terapije i farmakoterapije.
Poremećaji spavanja
Veliki postotak ljudi žali se na probleme vezane uz spavanje.
Poremećaj spavanja može uzrokovati emocionalne promjene, poteškoće u memoriranju, lošije motoričke sposobnosti, smanjenu učinkovitost na poslu, povećanu učestalost nezgoda u prometu.
Stres
Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice ne rješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti. Na sreću, moderni psihološki pristupi za rješavanje stresa veoma su efikasni i naučno provjereni.
Što je stres?
Prevencija stresa
Kako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju.
Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću po svoj tjelesni ili psihički integritet. Organizam se u stresu priprema na brzu reakciju i zaštitu - npr. pojačava se rad srca i pluća, povisuju se krvni tlak, razina šećera u krvi, mišićna napetost itd. Psihičke reakcije su strah, tjeskoba, promjene pozornosti, rasuđivanja
itd. Na primjer, svima nam se dogodilo da drhtimo od straha.