SMJERNICE ZA POBOLJŠANJE KVALITETE SEKSUALNOG KONTAKTA

Ove bi smjernice trebalo koristiti s onima o komunikaciji, koje su jednako važne za poboljšanje vaše seksualne veze. Vježbe koje slijede dio su uobičajene seksualne terapije. Vaš bi vam terapeut trebao objasniti svaki stupanj prije nego li od vas zatraži da ih iskušate. Bez obzira radite li s terapeutom ili ne, potrebno je da oboje pažljivo pročitate upute koje slijede i porazgovarate o njima. Raspravite sve što vam nije sasvim jasno, kao i ono što vas muči oko provođenja vježbi. Zapamtite što smo rekli o komunikaciji. Tek kad se oboje budete osjećali ugodno provodeći prvi stupanj, terapeut (ili vi sami) će vas uputiti na drugi stupanj itd. Nemojte pretpostaviti da neki stupanj možete preskočiti. Najvažnije od svega je dobro proraditi svaki od njih. Ako vas bilo koji stupanj ispunjava napetošću ili se ne možete opustiti, tada raspravite o svojim osjećajima i pokušajte ponovno. Bude li potrebno, uvijek se možete vratiti na prethodni stupanj.
Na početku ćemo predložiti neke granice koje ne biste smjeli prijeći. Isprva će vam se to činiti pomalo klinički, kao da vodite ljubav po liječnikovim uputama, ali to je samo privremeno. Ubrzo ćete sami postavljati granice, odnosno moći ćete slobodno reći "Stani" bez bojazni da će se vaš partner uzrujati, naljutiti ili se osjetiti odbačeno. Tek kada ćete moći prekinuti seksualni kontakt bez straha ili nelagode, počet ćete zaista uživati tako da nećete poželjeti stati.

Ljubav ili seksualna ovisnost

Svakom od nas je nešto drugo privlačno, nekima je bitan smisao za humor, drugima ponašanje, ali svima nama je bitan izgled koliko god mi to ne želimo priznati. Moda se mijenja, pa se tako i naš ukus mijenja i prilagođava. Ipak ono što nikada ne izlazi iz mode su bogatstvo, slava i stalež. Međutim nisu samo ponašanje i izgled ključni za zaljubljivanje i seks. Tu su još i feromoni. Feromoni mogu biti vrlo moćni i efektivni. Zbog njih često puta muškarac i žena u vezi u isto vrijeme osjećaju seksualnu želju za partnerom bez obzira na to da li se partner nalazi u blizini ili ne. Ipak, ni feromoni ne mogu baš sve nadoknaditi. Osobna higijena, održavanje tjelesne kondicije i informiranost bitni su činitelji koji se ničime ne mogu zamijeniti. Isto tako nježnost i trud će uvijek biti pozicionirani na vrhu jer to je nešto što ostaje u lijepom sjećanju i uvijek želimo da se ponovi. Grubost nikada nije ugodna, a sigurno rezultira odbojnošću i izbjegavanjem.

PTSP ( posttraumatski stresni poremećaj ) - dijagnoza F43.2

Posttraumatski stresni poremećaj (dijagnoza F43.2) je poremećaj u kojem se stalno ponavlja proživljavanje doživljene traume, što rezultira osjećajem užasavajućeg straha i bespomoćnosti, pa se izbjegavaju sve situacije koje bi mogle izazvati prisjećanje na doživljenu traumu. Trauma se naknadno ponovno proživljava kroz noćne more ili pojavljivanjem tih scena. PTSP postaje kroničan ako je prisutan duže od 3 mjeseca, a ako se ne liječi može oslabiti s vremenom, no kod nekih bolesnika ostavlja trajne posljedice.

Liječenje. Liječenje se sastoji od psihosocijalne terapije i farmakoterapije.

Ovisnost o psihoaktivnim tvarima

Uvod
Epidemiologija
Komorbiditet
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Tijek i prognoza
Liječenje
Prikaz slučaja 1
Prikaz slučaja 2

Uvod

Temeljno je obilježje ovisnosti o psihoaktivnim tvarima postojanje većeg broja kognitivnih, ponašajnih i fizioloških simptoma koji upućuju na to da osoba nastavlja uzimati psihoaktivne tvari usprkos značajnim problemima vezanim uz njihovu uporabu. Ustaljuje se obrazac redovitog uzimanja tvari, koji dovodi do tolerancije, sustezanja i prisile uzimanja psihoaktivnih tvari.

Alzheimerova bolest

Demencija Alzheimerovog tipa je vodeća bolest današnjice, najčešća je od svih demencija i u stalnom je porastu. 1906. godine Alois Alzheimer je prvi puta opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB) odnosno Alzheimerova demencija (DAT). Spominjanje ove bolesti je ranije bilo rijetko, a postavljanje dijagnoze još rjeđe. Unatrag tri do četiri desetlijeća dijagnosticirala se i kao senilna, vaskularna, aterosklerotska demencija ili kao kronični psihoorganski sindrom.