UZROCI DEPRESIJE

Nešto se jako čudno dogodilo u mojem gradu! - knjiga za djecu od 3 do 8 godina o pandemiji korona virusa

Izvor: http://www.psihologija.hr/vijesti/clanak/nesto-se-jako-cudno-dogodilo-u-mojem-gradu-knjiga-za-djecu-od-3-do-8-godina-o-pandemiji-korona-virusa.html?fbclid=IwAR3KONrta-Pcsw85G0uGLcxmRonmxC__0StJeDqB6wnhY4YqF-FOCi7keJM 

Nešto se jako čudno dogodilo u mojem gradu! - knjiga za djecu od 3 do 8 godina o pandemiji korona virusa
Petak, 27 Ožujak 2020 15:53

Knjigu „Something strange happened in my city“ poznate psihologinje izv. prof. dr. sc. Shue-Chen “Jenny” Yen (Odsjek za Dječju i Adolescentnu psihologiju, Sveučilište u Kaliforniji, Fullerton, SAD), koja je namijenjena djeci u dobi od 3-8 godine, te njihovim roditeljima, odgajateljima i učiteljima s ciljem boljeg razumijevanja i suočavanja s pandemijom korona virusa, prilagodila je i prevela na hrvatski jezik izv. prof. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić, a lekturu hrvatske verzije napravila je doc. dr. sc. Maja Opašić. Nadamo se da će knjižica biti koristan materijal u trenutnoj situaciji!

Link za preuzimanje knjige: Ovdje preuzmite.

Depersonalizacijski poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek i prognoza
Liječenje

Uvod

DSM IV-TR definira depersonalizacijski poremećaj kao trajnu ili ponavljanu alteraciju percepcije selfa do stupnja gdje je osjećaj osobe o njegovom ili njezinom osjećaju realnosti privremeno izgubljen. Pacijenti s depersonalizacijskim poremećajem mogu se osjećati kao da su roboti, kao da su u snu ili da su odvojeni od svojih tijela. Epizode su ego-distone te pacijenti shvaćaju nestvarnost simptoma.

Indigo djeca

Od 1950.-tih godina sve je više indigo djece koja su tako prozvana po navodnoj dominatnoj boji njihove aure-indigo plave. Riječ je o vrlo inteligentnoj, intuitivnoj i produhovljenoj djeci koja lako i brzo uče, ali ne podnose autoritete. Dosadašnje metode učenja njima su naporne i dosadne.

Kako prehrana utječe na spavanje?

Reci mi što jedeš i ja ću ti reći kako spavaš – ovaj preduvjet "dijagnoze" ne zvuči nimalo besmisleno, jer prehrambene navike utječu na sve aspekte našega života, kako na fizičko, tako i na mentalno, pa je logično da prehrana itekako biva povezana sa snom. I ne samo na onaj način na koji svi znamo, a koji nam kaže da ćemo ako teško i kasno jedemo ujedno i teško spavati...

San je, znamo već, prirodna čovjekova metoda opuštanja, način na koji se naše tijelo puni nakon cjelodnevnog pražnjenja, a zajedno s umom prikuplja energiju za novi dan. U savršenom svijetu svi bi spavali dobro, čvrsto, bezbrižno i opušteno, što bi nas ne samo odmorilo, već i pretvorilo u daleko učinkovitije osobe na poslu i kod kuće. Bili bi smireniji u svim društvenim kontaktima, a naše bi se kognitivne funkcije daleko poboljšale, kao i mentalne sposobnosti svih vrsta. Bili bi jednostavno učinkovitiji, radišniji, opušteniji i, ukratko, sretniji.

Hipersomnija

Hipersomnija označava patološki porast broja sati sna za više od 25 posto. Akutna hipersomnija, koja relativno kratko traje, može pratiti neke akutne sistemske bolesti, poput gripe, a mogu je uzrokovati i hipotireoza, hiperglikemija, hipoglikemija, anemija, uremija, hiperkapnija, hiperkalcemija, zatajenje jetre, epilepsija i multipla skleroza. Bolesnici sa sindromom sleep apneje često imaju kompenzacijsku dnevnu hipersomniju.