Opsesivno prejedanje

Opsesivno prejedanje


Epizodama trpanja u sebe golemih količina hrane, obično visoko kalorične, ne prethodi stvarna, konkretna glad, nego je riječ o takozvanom emocionalnom jedenju

Poremećaji jedenja nisu, kao što to mediji nerijetko sugeriraju, bolesti modernog doba. Naprotiv, uglavnom su poznate od davnina, a neke su opisane još u antičkim spisima. Prema suvremenim medicinskim klasifikacijama, spadaju u psihičke poremećaje, a u određenom postotku može ih se naći u svim kulturama. U pravilu se smatraju problemom ženske populacije, a u praksi se, iako rijetko, javljaju i u osoba muškog spola. Za razliku od anoreksije i bulimije, o kojima se proteklih mjeseci mnogo govorilo u hrvatskoj javnosti, o problemu kompulzivnog prejedanja malo se raspravlja, iako ovaj bulimiji srodan poremećaj prema američkim statistikama zahvaća od 0,9 do 4 posto cjelokupne populacije. Kako je riječ o "tajnoj" bolesti koju oboljeli, a zatim i njihova bliža okolina, nastoje prikriti, teško je odrediti stvarne razmjere bolesti. Prof. dr. sc. Vesna Vidović, s Klinike za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako se mali broj oboljelih od poremećaja jedenja javlja liječniku specijalistu, što procjenu o ukupnom broju oboljelih čini još neizvjesnijom.

Što je poremećaj kompulzivnog prejedanja?

Sada je najvažnije da svi skupa ne izludimo.

Sada je najvažnije da svi skupa ne izludimo.
Psihologinje s Filozofskog dale su nam 6 savjeta kako izdržati u kući

Za Telegram govore profesorice Gordana Kuterovac Jagodić i Nataša Jokić-Begić

Sve restriktivnije mjere, rast broja zaraženih, (samo)izolacija i ostanak u kućama. Ovome scenariju posljednjih dana svjedočimo i u Hrvatskoj uslijed pandemije koronavirusa čije je žarište sada u Europi. Izgledno je, dakle, da ćemo neko vrijeme biti doma i tako biti odgovorni prema sebi i drugima. Posve nova, dosad nezabilježena situacija, u kojoj je pod posebnim opterećenjem zdravstveni sustav, ima i svoju psihološku dimenziju o kojoj je važno (i bit će sve važnije) govoriti koliko i o samoj pandemiji.

Anoreksija nervoza

Anoreksija nervoza

Poremećaji hranjenja rezultat su međusobnog djelovanja niza čimbenika, a mogu uključivati brojne biološke, socijalne i psihološke uzroke i kulturu u kojoj postoji obilje hrane i opsjednutost mišlju o mršavosti. U poremećaje hranjenja ubrajaju se pretilost, anorexia nervosa i bulimia nervosa. Od anoreksije boluje 0.5 - 1 % adolescentica, a smrtnost se pojavljuje u do 9% slučajeva (isključujući samoubojstvo). Stoga je anoreksija nervoza (AN) ozbiljan i potencijalno letalan poremećaj hranjenja, karakteriziran dubokim poremećajem doživljavanja slike vlastitog tijela, obuzetošću mršavošću i gubitkom tjelesne težine bez organskog uzroka.


Povijesne činjenice

Tko obolijeva od anoreksije?

Epidemiologija

Etiologija

Biološki čimbenici

Psihološki i psihodinamski čimbenici

Socijalni čimbenici

Klinička slika

Diajgnoza i diferencijalna dijagnoza

Liječenje

Literatura

Liječenje erektilne disfunkcije (ED)

Liječenje erektilne disfunkcije (ED)

Nije točno da se sa erektilnom disfunkcijom muškarac jednostavno mora pomiriti. ED je poremećaj koji nije prihvatljiv u bilo kojoj životnoj dobi i može se jednostavno liječiti.

Definicija kockanja

Definicija kockanja

U međunarodnoj klasifikaciji bolesti ICD-X(F63.0,Z72.6) i DSM-IV-TR(312.3), patološko kockanje je navedeno kao jedna od šest kategorija poglavlja »Poremećaji kontrole ponašanja». ((American Psychiatric Association: Diagnostic and Statistical Manual of Mental disorderes, fourth Edition, Text Revision, Electronic DSM-IV-TR-TM Plus; Washington, DC: American Psychiatric Publishing Inc., 2003.)

Definicija poremećaja kontrole ponašanja glasi: Nesposobnost suzdržavanja od izvođenja nekog ponašanja ili nagona koji je opasan za druge ili za samu osobu, i koji je obično obeležen zadovoljstvom nakon što se izvede.

Bitno obeležje poremećaja kontrole impulsa je izostanak otpora ponašanju, impulsu ili iskušenju da se napravi čin koji šteti samoj toj osobi ili drugima. Poremećaj se ogleda u tome da osoba ima rastući osećaj napetosti i uzbuđenja pre samog čina, a za vreme samog čina osećaj zadovoljstva ili olakšanja. Nakon čina mogu se, ali i ne moraju javiti žaljenje, kajanje i osećaj krivice.

Bitno obeležje patološkog kockanja je trajno i povratno neprilagođeno kockanje, koje unosi razdor u lična, porodična i poslovna očekivanja. Sastoji se od čestih, ponavljanih epizoda kockanja koje preovlađuju u bolesnikovom životu na štetu socijalnih, radnih, materijalnih i porodičnih vrednosti.

Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti ICD-X prepoznata su dva poremećaja u vezi sa kockanjem i označena su šiframa:
  • Z 72.6 – kockanje i klađenje koji se povezuju sa načinom života i odnose se na problematično kockanje
  • F 63.0 – patološka sklonost kockanju kao poremećaj kontrole navika i impulsa

Seksualna prava, seksualno zdravlje i sloboda

Seksualna prava, seksualno zdravlje i sloboda

Neki od vas vjerojatno smatraju kako se nešto tako važno, intimno i neizbježno kao što je seksualnost niti može, niti treba, uzeti u zaštitu. Kome su potrebna posebna seksualna prava? Nije li, uostalom, činjenica da to pravo ionako koristimo - neki češće, neki rjeđe - bez obzira što o tome mislila država, crkva ili susjedi. Nije li seks, dodat ćete, nemoguće jednoznačno definirati, pa stoga i nemoguće propisivati? Ne baš. Činjenica je, naime, da je seks oduvijek bio podvrgnut zakonskim odredbama, odnosno, preciznije rečeno, zabranjivan. Tijekom povijesti, seksualno je nasilje nad ženama bilo kažnjavano kao zlouporaba očeve ili muževljeve imovine, brošure o kontracepciji zabranjivane kao pornografija, muškarci zaljubljeni u druge muškarce slani u zatvor, jednako kao i parovi zatečeni u oralnom seksu. Na različitim krajevima svijeta, specifični običaji i tradicije rezultirali su raširenom praksom amputacije klitorisa (još uvijek prisutnom), "liječenjem" masturbacije elektroškokovima, pravom velikaša na razdjevičenje mladenki... Seks je, pogledamo li bolje, uvijek bio reguliran. Zašto? Zašto je u Teksasu i nekim drugim južnim državama SAD odnedavno teže kupiti vibrator nego automatsko oružje? Zašto se navodni dušebrižnici opiru seksualnoj edukaciji? Zašto crkva i dalje zabranjuje uporabu kondoma? Zato jer je seks opasan!

Kontakt

Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

www.Psycholog.Bayern

www.PsychologBayern.de

Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745

Psychologische Beratung Sandra Jovanovic Miljko  Tätigkeit: Prax.v.psych.Psychotherapie  Master der Psychologische Wissenschaften Sandra Jovanovic Miljko Spezialist für Traumatische Psychologie

BDP Anerkennung - Zertifikat zur Berufsqualifikation als Psychologin - Sandra Jovanović Miljko

Psychomeda Zertifikat - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz! - Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin

ProwenExpert-Seal - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz!- Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin

Online Therapy

Mentavio - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz!- Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin