Parasomnije
Parasomnije su fiziološke pojave ili patološki poremećaji koji se javljaju samo u vrijeme spavanja ili su spavanjem pojačani. Teži oblici parasomnije su redovitijeg javljanja, a u nekih bolesnika pozitivna je obiteljska anamneza.
Parasomnije su fiziološke pojave ili patološki poremećaji koji se javljaju samo u vrijeme spavanja ili su spavanjem pojačani. Teži oblici parasomnije su redovitijeg javljanja, a u nekih bolesnika pozitivna je obiteljska anamneza.
Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek i prognoza
Liječenje
Disocijativna amnezija je oblik disocijativnog poremećaja koji je karakteriziran nesposobnošću dosjećanja važnih osobnih podataka obično traumatske ili stresne prirode koje je veće od onoga koji se može objasniti uobičajenom zaboravljivošću.
Ovdje spadaju strahovi od specifičnih situacija i objekata, koji obično započinju u djetinjstvu ili mladosti, a nemaju tendenciju fluktuacije kao sto je slučaj u agorafobija.
Jednostavne fobije su najčešće, a češće se javljaju u žena (od 3,8-14,5 % u muškaraca te 8,5-25,9 % u žena). Najčešće se javljaju u djetinjstvu, između treće i osme godine života. Većina ljudi ne traži liječničku pomoć zbog jednostavnih fobija.
Epizodama trpanja u sebe golemih količina hrane, obično visoko kalorične, ne prethodi stvarna, konkretna glad, nego je riječ o takozvanom emocionalnom jedenju
Poremećaji jedenja nisu, kao što to mediji nerijetko sugeriraju, bolesti modernog doba. Naprotiv, uglavnom su poznate od davnina, a neke su opisane još u antičkim spisima. Prema suvremenim medicinskim klasifikacijama, spadaju u psihičke poremećaje, a u određenom postotku može ih se naći u svim kulturama. U pravilu se smatraju problemom ženske populacije, a u praksi se, iako rijetko, javljaju i u osoba muškog spola. Za razliku od anoreksije i bulimije, o kojima se proteklih mjeseci mnogo govorilo u hrvatskoj javnosti, o problemu kompulzivnog prejedanja malo se raspravlja, iako ovaj bulimiji srodan poremećaj prema američkim statistikama zahvaća od 0,9 do 4 posto cjelokupne populacije. Kako je riječ o "tajnoj" bolesti koju oboljeli, a zatim i njihova bliža okolina, nastoje prikriti, teško je odrediti stvarne razmjere bolesti. Prof. dr. sc. Vesna Vidović, s Klinike za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako se mali broj oboljelih od poremećaja jedenja javlja liječniku specijalistu, što procjenu o ukupnom broju oboljelih čini još neizvjesnijom.
Test depresivnosti (BDI – Bekov inventar depresivnosti)
Ovo je automatizirani test. Rezultat dobivate po emailu, odmah ako unesete Google email adresu sa: @gmail.com, odnosno u roku od 10-15 minute, za ostale email adrese.
ISPUNJAVANJE OBRASCA:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfwgcvPhgf_d60t1zNFN4P1C40-QGXRx4W4i6SIb7rZd1kAkQ/viewform?vc=0&c=0&w=1&usp=mail_form_link
Hvala lijepo.
Psihološko savjetovalište ProMente https://www.facebook.com/ProMentePsiholoskoSavjetovaliste https://www.facebook.com/groups/psiholoskosavjetovaliste
Statistical Agency Studio Leonardo https://www.facebook.com/groups/statistika.spss https://www.facebook.com/Statistical-Agency-100179141645805
ISPUNJAVANJE OBRASCA:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfwgcvPhgf_d60t1zNFN4P1C40-QGXRx4W4i6SIb7rZd1kAkQ/viewform?vc=0&c=0&w=1&usp=mail_form_link
OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email:
Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko
Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745