DASS 42 test - kombinirani test depresije, anksioznosti i stupnja stresa kod osobe.
Ovo je automatizirani test. Rezultat dobivate po emailu, odmah ako unesete Google email adresu sa: @gmail.com, odnosno u roku od 10-15 minute, za ostale email adrese.
ISPUNJAVANJE OBRASCA:
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeouJXOvMLT8CZRgrKPV_5q1Yy4voPvOtVpzNi2TQ8V8FsgOQ/viewform

Hvala lijepo.
Psihološko savjetovalište ProMente https://www.facebook.com/ProMentePsiholoskoSavjetovaliste https://www.facebook.com/groups/psiholoskosavjetovaliste
Statistical Agency Studio Leonardo https://www.facebook.com/groups/statistika.spss https://www.facebook.com/Statistical-Agency-100179141645805


ISPUNJAVANJE OBRASCA: 
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeouJXOvMLT8CZRgrKPV_5q1Yy4voPvOtVpzNi2TQ8V8FsgOQ/viewform

OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Depresija - nevidljivi ubojica

Zbog predrasuda i iskrivljenih informacija osoba oboljela od depresije najčešće ne može pojmiti da su njezine tegobe zdravstveni problem
Kako shvatiti depresiju? Problem depresije jedan je od najvećih paradoksa društva i medicine. Stotine milijuna ljudi u svijetu, a stotine tisuća u Hrvatskoj, trpe od te bolesti, ali u najboljem slučaju jedna trećina potraži liječničku pomoć, a odgovarajući tretman dobije samo njih 10-20 posto. Depresija je lječiva, ali privoljeti osobu s depresijom (ili samog sebe) na odlazak liječniku, i to još psihijatru, u većini je slučajeva mission impossible. Svatko tko ima depresiju trpi brojne i ozbiljne smetnje i svjestan je da mu je loše, no ne shvaća prirodu svojih tegoba i ne zna što mu je činiti, a od okoline uglavnom dobiva pogrešne savjete i neumjesne primjedbe.

Depresivac u obitelji

Umjesto potpore obitelji i prijatelja, depresivac većinom nailazi na nerazumijevanje, prijekor, podsmijeh i izbjegavanje

Depresija je bolest koja izaziva neke od najtežih patnji koje čovjek može iskusiti. Odgovorna je za najveći broj izvedenih suicida i pokušaja suicida (65 - 70 posto) te izrazito umanjuje kvalitetu života.

Unatoč tegobama, kod vrlo malog postotka oboljelih (10 - 30 posto, ovisno o sredini) uslijedi pravodobna dijagnoza te ispravno i dovoljno dugo liječenje. Jedan od razloga za takav paradoks je vrlo slaba informiranost javnosti o prirodi depresije i mogućim terapijama. Što je sredina kulturno i gospodarski zaostalija, to je neshvaćanje depresije raširenije, a time su manja mogućnost da pacijent dobije ispravnu dijagnozu i terapiju.

Anksiozni poremećaji

Anksiozni poremećaji (AP) predstavljaju skupinu različitih medicinskih stanja u kojima dominiraju zabrinutost, strah, tjeskoba, strepnja, napetost ili nemir. Psihofarmakoterapija predstavlja temelj uspješnog liječenja anksioznih poremećaja, ali bez psihoedukacije pacijenta i njegove obitelji, te kognitivno-emocionalno-bihejvioralne terapije i promjene životnog stila i bazičnih uvjerenja pacijenta često je nemoguće postići izlječenje. U aktualnom članku pročitajte više o klasifikaciji, epidemiologiji, patofiziologiji, dijagnozi i liječenju anksioznih poremećaja.

Definicija i klasifikacija
Epidemiologija
Patofiziologija
Najpoznatije psihoanalitičke teorije su:
Klinička slika
Dijagnoza
Diferencijalna dijagnoza
Liječenje
Literatura

Psihodinamska teorija stresa

Latinska riječ districtia, kroz srednjovjekovnu francusku destrece i srednjovjekovnu englesku distresses, postaja je engleska riječ distress, odnosno skraćivanjem stress. Tijekom petnaestog stoljeća stres je označavao pritisak, a tek u dvadesetom stoljeću se počinje koristiti u medicini i označava duševno ili tjelesno preopterećenje i iscrpljenost organizma. Kanadski liječnik H. Selye definira stresor kao vanjski podražaj ili stimulus, a stres kao stanje tjelesnog disekvilibrija uzrokovanog stresorom. Stresori mogu biti vanjski fizički stimulusi kao različite infekcije, ali isto tako mogu biti i vanjski psihosocijalni činitelji kao ljubav i smrt. Da bi protumačila nečije odgovor na stresore, dinamska psihoterapija se usredotočuje na:

Seksualna prava, seksualno zdravlje i sloboda

Neki od vas vjerojatno smatraju kako se nešto tako važno, intimno i neizbježno kao što je seksualnost niti može, niti treba, uzeti u zaštitu. Kome su potrebna posebna seksualna prava? Nije li, uostalom, činjenica da to pravo ionako koristimo - neki češće, neki rjeđe - bez obzira što o tome mislila država, crkva ili susjedi. Nije li seks, dodat ćete, nemoguće jednoznačno definirati, pa stoga i nemoguće propisivati? Ne baš. Činjenica je, naime, da je seks oduvijek bio podvrgnut zakonskim odredbama, odnosno, preciznije rečeno, zabranjivan. Tijekom povijesti, seksualno je nasilje nad ženama bilo kažnjavano kao zlouporaba očeve ili muževljeve imovine, brošure o kontracepciji zabranjivane kao pornografija, muškarci zaljubljeni u druge muškarce slani u zatvor, jednako kao i parovi zatečeni u oralnom seksu. Na različitim krajevima svijeta, specifični običaji i tradicije rezultirali su raširenom praksom amputacije klitorisa (još uvijek prisutnom), "liječenjem" masturbacije elektroškokovima, pravom velikaša na razdjevičenje mladenki... Seks je, pogledamo li bolje, uvijek bio reguliran. Zašto? Zašto je u Teksasu i nekim drugim južnim državama SAD odnedavno teže kupiti vibrator nego automatsko oružje? Zašto se navodni dušebrižnici opiru seksualnoj edukaciji? Zašto crkva i dalje zabranjuje uporabu kondoma? Zato jer je seks opasan!