Depresija i samopomoć

Iako je depresija prije svega mentalno stanje, ova bolest povećava i rizike od drugih bolesti, prije svega srca i krvnih žila. Redovito kretanje i tjelovježba savjet su za održavanje zdravlja općenito, no depresivni ljudi bi o ovom faktoru trebali povesti više računa nego oni koji nemaju ozbiljnijih problema ni s mentalnim ni s tjelesnim zdravljem.

Lijekovi i psihoterapija pomažu u borbi s depresijom, no brojna istraživanja pokazala su i kako bolesnik sam može učiniti nevjerojatno puno u stabilizaciji stanja i izlječenju. Osim promjene stavova i ponašanja, postoje brojni sitni koraci, koje "na prvu loptu" nikad ne bismo povezali s depresijom.

UZROCI DEPRESIJE

Erektilna disfunkcija

Erektilna disfunkcija je bolest koja, od tzv. nesmrtnih bolesti, najviše utječe na kvalitetu života mnogih muškaraca i njihovih spolnih partnera, narušavajući individualnost i svijest o samome sebi. Pođemo li od stava da je spolni odnos neverbalna komunikacija u kojoj spoznajemo sebe i partnera erektilna disfunkcija je poremećaj komunikacije.

Uvod
Psihološka ili fizička impotencija
Psihološki uzroci erektilne disfunkcije
Spolna aktivnost
Liječnikov pristup bolesniku s erektilnom disfunkcijom
Liječenje
Literatura

SMJERNICE ZA POBOLJŠANJE KVALITETE SEKSUALNOG KONTAKTA

Ove bi smjernice trebalo koristiti s onima o komunikaciji, koje su jednako važne za poboljšanje vaše seksualne veze. Vježbe koje slijede dio su uobičajene seksualne terapije. Vaš bi vam terapeut trebao objasniti svaki stupanj prije nego li od vas zatraži da ih iskušate. Bez obzira radite li s terapeutom ili ne, potrebno je da oboje pažljivo pročitate upute koje slijede i porazgovarate o njima. Raspravite sve što vam nije sasvim jasno, kao i ono što vas muči oko provođenja vježbi. Zapamtite što smo rekli o komunikaciji. Tek kad se oboje budete osjećali ugodno provodeći prvi stupanj, terapeut (ili vi sami) će vas uputiti na drugi stupanj itd. Nemojte pretpostaviti da neki stupanj možete preskočiti. Najvažnije od svega je dobro proraditi svaki od njih. Ako vas bilo koji stupanj ispunjava napetošću ili se ne možete opustiti, tada raspravite o svojim osjećajima i pokušajte ponovno. Bude li potrebno, uvijek se možete vratiti na prethodni stupanj.
Na početku ćemo predložiti neke granice koje ne biste smjeli prijeći. Isprva će vam se to činiti pomalo klinički, kao da vodite ljubav po liječnikovim uputama, ali to je samo privremeno. Ubrzo ćete sami postavljati granice, odnosno moći ćete slobodno reći "Stani" bez bojazni da će se vaš partner uzrujati, naljutiti ili se osjetiti odbačeno. Tek kada ćete moći prekinuti seksualni kontakt bez straha ili nelagode, počet ćete zaista uživati tako da nećete poželjeti stati.

Anksiozni poremećaji

Anksiozni poremećaji (AP) predstavljaju skupinu različitih medicinskih stanja u kojima dominiraju zabrinutost, strah, tjeskoba, strepnja, napetost ili nemir. Psihofarmakoterapija predstavlja temelj uspješnog liječenja anksioznih poremećaja, ali bez psihoedukacije pacijenta i njegove obitelji, te kognitivno-emocionalno-bihejvioralne terapije i promjene životnog stila i bazičnih uvjerenja pacijenta često je nemoguće postići izlječenje. U aktualnom članku pročitajte više o klasifikaciji, epidemiologiji, patofiziologiji, dijagnozi i liječenju anksioznih poremećaja.

Definicija i klasifikacija
Epidemiologija
Patofiziologija
Najpoznatije psihoanalitičke teorije su:
Klinička slika
Dijagnoza
Diferencijalna dijagnoza
Liječenje
Literatura

Opsesivno-kompulzivni sindrom

Opsesivno-kompulzivni sindrom je poremećaj u kojem se stalno nameću i ponavljaju iste neželjene misli, ideje, slike, nagoni, koje su odbojne ili užasne (opsesije), a uzrokuju potrebu da se stalno radi nešto što će umanjiti nelagodu uzrokovanu tom istom opsesijom (kompulzije). Ovaj poremećaj javlja se jednako kod muškaraca i žena.