Na što trebaju paziti osobe koje boluju od epilepsije?

Tijekom povijesti pokazalo se da epilepsija nije mogla spriječiti neke od najglasovitijih pojedinaca da u svojem poslu budu najbolji. Tome svjedoče mnogi, a među najpoznatijima mogu se navesti: Napoleon Bonaparte, Alfred Nobel, Georg F. Händel, Fjodor M. Dostojevski.
Mogu li osobe s epilepsijom uživati alkoholna pića, duhan i droge?
Mogu li osobe s epilepsijom obavljati sve poslove kao i ostali ljudi?
Može li epilepsija biti uzrokovana nekim drugim oboljenjima?
Mogu li se baviti sportom i kojim?
Mogu li voziti motorna vozila i bicikl?
Mogu li oboljeli od epilepsije imati djecu?
Ima li prehrana utjecaja na liječenje epilepsije?
Mogu li osobe s epilepsijom uživati alkoholna pića, duhan i droge?

Tjeskobna (anksiozna) djeca

Poremećaji spavanja u djece

Liječnici koji rade s djecom vrlo su često suočeni s problemima i brigom roditelja uzrokovanih poteškoćama u spavanju njihove dojenčadi i djece. Ovi ne tako rijetki problemi pogađaju 15-35% dojenčadi, s poljedičnom izmorenošću roditelja, depresijom majke, utjecajem na ponašanje i razvoj djeteta, te narušavanjem odnosa dijete - roditelj.


Uvod

Najčešći problemi

Posljedice

Mogućnost intervencije

Literatura

10. revizija Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (kratica: MKB-10)

Depresija

"Svjetska zdravstvena organizacija je ustanovila da je depresija 4. najveći svjetski zdravstveni problem, a 2020. godine biti će 2. svjetski zdravstveni problem. Depresija je najveći uzrok nesposobnosti među odraslima."

Murray i Lopez, 1996.


Uvod
Često neprepoznati poremećaj
Visoki postotak neliječenih i neprimjereno liječenih
Velika smrtnost
Gubitak radne sposobnosti
Tablica 1. 10 vodećih uzroka radne nesposobnosti u svijetu 1990.g. prema SZO
Kako prepoznati depresivni poremećaj i postaviti dijagnozu
Koji su kriteriji za veliku depresivnu epizodu (prema DSM-IV)
Oblici depresivnog poremećaja
Liječenje depresivnog poremećaja
Popis literature

Psihodinamska teorija stresa

Latinska riječ districtia, kroz srednjovjekovnu francusku destrece i srednjovjekovnu englesku distresses, postaja je engleska riječ distress, odnosno skraćivanjem stress. Tijekom petnaestog stoljeća stres je označavao pritisak, a tek u dvadesetom stoljeću se počinje koristiti u medicini i označava duševno ili tjelesno preopterećenje i iscrpljenost organizma. Kanadski liječnik H. Selye definira stresor kao vanjski podražaj ili stimulus, a stres kao stanje tjelesnog disekvilibrija uzrokovanog stresorom. Stresori mogu biti vanjski fizički stimulusi kao različite infekcije, ali isto tako mogu biti i vanjski psihosocijalni činitelji kao ljubav i smrt. Da bi protumačila nečije odgovor na stresore, dinamska psihoterapija se usredotočuje na: