Shizoafektivni poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Klinička slika i dijagnostički kriteriji
Tijek bolesti
Liječenje
Prikaz slučaja

Depresija i samopomoć

Iako je depresija prije svega mentalno stanje, ova bolest povećava i rizike od drugih bolesti, prije svega srca i krvnih žila. Redovito kretanje i tjelovježba savjet su za održavanje zdravlja općenito, no depresivni ljudi bi o ovom faktoru trebali povesti više računa nego oni koji nemaju ozbiljnijih problema ni s mentalnim ni s tjelesnim zdravljem.

Lijekovi i psihoterapija pomažu u borbi s depresijom, no brojna istraživanja pokazala su i kako bolesnik sam može učiniti nevjerojatno puno u stabilizaciji stanja i izlječenju. Osim promjene stavova i ponašanja, postoje brojni sitni koraci, koje "na prvu loptu" nikad ne bismo povezali s depresijom.

Depresivac u obitelji

Umjesto potpore obitelji i prijatelja, depresivac većinom nailazi na nerazumijevanje, prijekor, podsmijeh i izbjegavanje

Depresija je bolest koja izaziva neke od najtežih patnji koje čovjek može iskusiti. Odgovorna je za najveći broj izvedenih suicida i pokušaja suicida (65 - 70 posto) te izrazito umanjuje kvalitetu života.

Unatoč tegobama, kod vrlo malog postotka oboljelih (10 - 30 posto, ovisno o sredini) uslijedi pravodobna dijagnoza te ispravno i dovoljno dugo liječenje. Jedan od razloga za takav paradoks je vrlo slaba informiranost javnosti o prirodi depresije i mogućim terapijama. Što je sredina kulturno i gospodarski zaostalija, to je neshvaćanje depresije raširenije, a time su manja mogućnost da pacijent dobije ispravnu dijagnozu i terapiju.

Anoreksija nervoza

Poremećaji hranjenja rezultat su međusobnog djelovanja niza čimbenika, a mogu uključivati brojne biološke, socijalne i psihološke uzroke i kulturu u kojoj postoji obilje hrane i opsjednutost mišlju o mršavosti. U poremećaje hranjenja ubrajaju se pretilost, anorexia nervosa i bulimia nervosa. Od anoreksije boluje 0.5 - 1 % adolescentica, a smrtnost se pojavljuje u do 9% slučajeva (isključujući samoubojstvo). Stoga je anoreksija nervoza (AN) ozbiljan i potencijalno letalan poremećaj hranjenja, karakteriziran dubokim poremećajem doživljavanja slike vlastitog tijela, obuzetošću mršavošću i gubitkom tjelesne težine bez organskog uzroka.


Povijesne činjenice

Tko obolijeva od anoreksije?

Epidemiologija

Etiologija

Biološki čimbenici

Psihološki i psihodinamski čimbenici

Socijalni čimbenici

Klinička slika

Diajgnoza i diferencijalna dijagnoza

Liječenje

Literatura

Bulimia nervosa

Bulimia nervosa je poremećaj koji također započinje s nepravilnom prehranom. Osoba koja pati od ovog poremećaja ima povećan apetit s epizodama prežderavanja, a potom izbacivanja hrane.

HUMOR U KREVETU

U krevetu problem pretvorite u šalu

Situacija u krevetu. On svrši prije vas. Nemojte se zgroziti, jer će vaš partner idući put biti pod većim pritiskom i teže će se suzdržati. Našalite se i kažite mu da je pravi Speedy Gonzales, ali da stvar još nije gotova. Kako ste još u krevetu, predložite mu oralni seks ili izrazite želju za pomoći vašeg prijatelja Stojka - vibratora. To primijenite i u slučaju kad vaš partner ima problema s erekcijom. Umjesto da ga napadnete i optužite da s njim nešto ne štima, radije mu recite da vam je i mali mops prirastao srcu, ako želi šetati po vašem šumarku. Na taj način u krevetu nećete imati depresivnog muškarca. Neugodna će situacija postati opuštena i vjerojatno ćete se već za desetak minuta seksati koliko vam drago.