Perzistirajući somatoformni bolni poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek i prognoza
Liječenje
Prikaz slučaja

Uvod

Po međunarodnoj klasifikaciji mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja (MKB-10), to je poremećaj kod kojeg je dominirajuća pritužba perzistirajuća, teška, mučna bol, koja se ne može u potpunosti objasniti fiziološkim procesima ili tjelesnim poremećajima.

Hipohondrijski poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek i prognoza
Liječenje
Prikaz slučaja

Uvod

Hipohondrijski poremećaj je stanje kod kojeg je prisutna stalna zaokupljenost mogućnošću da je prisutan jedan ili više ozbiljnih i progredirajućih tjelesih poremećaja. Izražena je preokupacija strahom od bolesti, tj. strahom od dobivanja bolesti ili vjerovanjem da je prisutna ozbiljna bolest.

Perzistirajući sumanuti poremećaj

Perzistirajući sumanuti poremećaj (PSP) poznat je u klasičnoj psihijatriji pod nazivom paranoidna psihoza, a u MKB-10 naziva se perzistirajući sumanuti poremećaj (F22).
Naziv paranoja spominje se već u Staroj Grčkoj te u Platonovim radovima, a znači "mimo razuma, mimo duše", što bi najbolje odgovaralo našoj riječi sumanuto, ludo. U novije vrijeme izraz paranoja nalazi se u Heirothovoj klasifikaciji iz 1818. godine, gdje označuje ludost ili bezumlje. Emil Kraepelin u svojoj klasifikaciji razlikuje paranoična stanja od paranoje, pod kojom podrazumijeva postepeni razvoj trajnog stanja sa sistematiziranim dominantno paranoidnim idejama, ali bez neophodnog defekta na planu afekta, mišljenja i funkcioniranja. Kraepelin dakle svrstava paranoju u kronične, progredirajuće bolesti i za razliku od Sigmunda Freuda izdvaja je iz skupine histerije i prisilne neuroze pomičući je u psihozu tj. prema shizofreniji, ali s boljom kliničkom slikom i funkcioniranjem.

Essstörung

Essstörungen sind psychische Erkrankungen, die sich auf das Essverhalten und die Einstellung zum Essen auswirken. Es gibt verschiedene Arten von Essstörungen, die unterschiedliche Symptome und Auswirkungen haben können.

Paranoidna shizofrenija vs. paranoja

F20.0 Paranoidna shizofrenija

Paranoidna shizofrenija se javlja obično kasnije u životu od ostalih tipova shizofrenije, u trećoj ili četvrtoj deceniji života. Karakteriziraju je bolesne ideje, halucinacije, manije proganjanja i sl. Bolesne ideje su pogrešna vjerovanja koja nemaju svoju potvrdu u stvarnosti.

Pobijedite negativne misli

Svako od nas ponekad prolazi u životu periode kada ga zaokupe negativne misli poput straha, sumnje, ljutnje i mnogih drugih. Negativne misli blokiraju normalan tok životne energije i onemogućavaju nas u obavljanju svakodnevnih zadaća. Poželjno je u tom trenutku poznavati tehnike kako ih se možemo uspješno riješiti.