Zbog predrasuda i iskrivljenih informacija osoba oboljela od depresije najčešće ne može pojmiti da su njezine tegobe zdravstveni problem
Kako shvatiti depresiju? Problem depresije jedan je od najvećih paradoksa društva i medicine. Stotine milijuna ljudi u svijetu, a stotine tisuća u Hrvatskoj, trpe od te bolesti, ali u najboljem slučaju jedna trećina potraži liječničku pomoć, a odgovarajući tretman dobije samo njih 10-20 posto. Depresija je lječiva, ali privoljeti osobu s depresijom (ili samog sebe) na odlazak liječniku, i to još psihijatru, u većini je slučajeva mission impossible. Svatko tko ima depresiju trpi brojne i ozbiljne smetnje i svjestan je da mu je loše, no ne shvaća prirodu svojih tegoba i ne zna što mu je činiti, a od okoline uglavnom dobiva pogrešne savjete i neumjesne primjedbe.
Epizodama trpanja u sebe golemih količina hrane, obično visoko kalorične, ne prethodi stvarna, konkretna glad, nego je riječ o takozvanom emocionalnom jedenju
Poremećaji jedenja nisu, kao što to mediji nerijetko sugeriraju, bolesti modernog doba. Naprotiv, uglavnom su poznate od davnina, a neke su opisane još u antičkim spisima. Prema suvremenim medicinskim klasifikacijama, spadaju u psihičke poremećaje, a u određenom postotku može ih se naći u svim kulturama. U pravilu se smatraju problemom ženske populacije, a u praksi se, iako rijetko, javljaju i u osoba muškog spola. Za razliku od anoreksije i bulimije, o kojima se proteklih mjeseci mnogo govorilo u hrvatskoj javnosti, o problemu kompulzivnog prejedanja malo se raspravlja, iako ovaj bulimiji srodan poremećaj prema američkim statistikama zahvaća od 0,9 do 4 posto cjelokupne populacije. Kako je riječ o "tajnoj" bolesti koju oboljeli, a zatim i njihova bliža okolina, nastoje prikriti, teško je odrediti stvarne razmjere bolesti. Prof. dr. sc. Vesna Vidović, s Klinike za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako se mali broj oboljelih od poremećaja jedenja javlja liječniku specijalistu, što procjenu o ukupnom broju oboljelih čini još neizvjesnijom.
Vi ste roditelj i u svakoj situaciji ta uloga je samo vaša - ugodna i neugodna, s bolom ili ponosom - vi morate biti roditelj do kraja.
Što učiniti kada se suočite s vjerojatnošću da dijete konzumira drogu?
Kršenje pravila mora donijeti posljedice.
Situacija sumnje ili potvrđenog eksperimentiranja s nekom psihoaktivnom drogom izmijenit će svakodnevicu u vašoj obitelji i s tim se treba smjesta suočiti.
Dijagnozu shizofrenije postavljaju psihijatri. Dijagnoza se temelji na ciljanom i strukturiranom psihijatrijskom razgovoru s bolesnikom i članovima njegove obitelji. Do danas nema nikakvih specifičnih laboratorijskih dijagnostičkih testova za shizofreniju, tj. shizofrenija se ne može dijagnosticirati nikakvim snimanjem strukture ili funkcije mozga kao ni pretragama moždane tekućine, krvi, urina i slično.
- Uvod
- Epidemiologija
- Etiologija
- Dijagnoza
- Klinička slika
- Prognoza
- Liječenje
- Prikaz slučaja
Bulimija nervoza je sindrom okarakteriziran ponavljanjem napadaja pretjeranog jedenja i prekomjerne zaokupljenosti kontrolom tjelesne težine koji dovodi do prekomjerna jela, nakon čega slijede povraćanje ili uporaba sredstava za čišćenje (purgativa).
«Najveći svjetski problemi mogu biti riješeni ukoliko shvatimo ljudsko ponašanje.» O ponašanju (1974)- Skinner, B.H.(1904-1990)
Za kockanje možemo reći da predstavlja jedan od starijih oblika zabave. Ako se sjetimo rimskog carstva, sjetit ćemo se i poslovice «Kruha i igara».
Kockanje predstavlja jedan od oblika ponašanja kojim želimo doći i do brze i lake zarade, kockanje pojedincima čini gledanje utakmica na koje su se kladili zanimljivijim, kockanje naprosto predstavlja oblik zabave.
Psychologische Beratung und Coaching werden von den Krankenkassen grundsätzlich nicht übernommen. Diese Leistungen können Sie daher nur als Selbstzahler in Anspruch nehmen.
Die Inhalte der Seite dienen nur als Informationsquelle und ersetzen keinen Arztbesuch. Verwenden Sie deshalb keine Internetquellen zur Selbstdiagnose.
Bei gesundheitlichen Beschwerden oder Krankheiten sollten Sie die Hilfe eines Arztes oder Psychotherapeuten in Anspruch nehmen.
Bitte wenden Sie sich bei akuten Notfällen oder schweren psychischen Krisen an die Rufnummer
112oder den ärztlichen Bereitschaftsdienst der Kassenärztlichen Bundesvereinigung unter der Rufnummer
116 117Bitte beachten Sie, dass die psychologische Beratung, online oder persönlich keine klassische Psychotherapie nach Richtlinienverfahren ersetzen kann oder soll.
Eine psychologische Beratung ist bei manifesten psychischen Störungen nach ICD-10 nicht ausreichend und kann in diesem Fall höchstens ergänzend in der Wartezeit auf einen Psychotherapieplatz in Erwägung gezogen werden.
Psychologische Beratung Sandra Jovanovic Miljko bietet Ihnen schnelle und flexible psychologische Beratung.
Von überall.
Für jeden.
Psychologische Beratung Sandra Jovanovic Miljko
Master der Psychologische Wissenschaften Sandra Jovanovic Miljko Spezialist für Traumatische Psychologie
Adresse: Zum Alten Hofgarten 21,
94405 Landau an der Isar
Deutschland
Tel: +49 178 110 3745
Email: [email protected]
Web: www.Psycholog.Bayern
DE 
HR