Problemi i poremećaji

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Apstinencija od spolnog odnosa

Apstinencija od spolnog odnosa

Apstinencija može podrazumijevati različite stvari kod različitih ljudi. U kontekstu spolnih odnosa i kontracepcije, apstiniranje će imati značenje izbjegavanje spolnog odnošaja koji bi uključivao ulaženje penisa u vaginu.

U zaštiti od infekcije, apstinencija podrazumijeva izbjegavanje vaginalnog, analnog i oralno-genitalnog odnošaja ili bilo kakvog odnosa koji bi uključivao izmjenu tjelesnih tekućina (sjemena, vaginalnog iscjetka, krvi i mlijeka iz dojki) s drugom osobom.

Ovdje se apstinencija odnosi na izbjegavanje vaginalnog odnošaja - gdje penis ulazi u vaginu/rodnicu.

Socijalne fobije razlikuju se od stidljivosti

Socijalne fobije razlikuju se od stidljivosti

 

Socijalna ili društvena fobija u svom najizraženijem obliku javlja se kod dva ili tri posto ljudi i jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja. Pa ipak, također je i jedan od najčešće neshvaćenih i najslabije proučavanih među njima.

Naziva se još i socijalno anksioznim poremećajem, a definira se kao intenzivan strah od drugih ljudi u uobičajenim socijalnim situacijama ili pak strah od poniženja u istim situacijama. Socijalna fobija može se shvatiti kao strah koji se javlja kod ljudi kada su okruženi nepoznatim osobama, kada trebaju govoriti u javnosti, razgovarati s autoritativnom osobom...

Bulimija, anoreksija, ortoreksija, bigoreksija, drunkoreksija...

Bulimija, anoreksija, ortoreksija, bigoreksija, drunkoreksija...



Psihijatri upozoravaju na sve više poremećaja u prehrani, a na oboljelima cijela logistika biznisa ljepote jako dobro zarađuje.

Osim izgladnjivanja i povraćanja, oni uplašeni od hrane i kilograma, dovijaju se sve sofisticiranijim poremećajima prehrane i življenja.

Kratki psihotični poremećaj

Kratki psihotični poremećaj

Kratki psihotični poremećaj (KPP) je nova dijagnostička kategorija, javlja se u DSM-IV (šifra F23.8x) i vrlo vjerojatno se više u takvom obliku neće pojavljivati u slijedećim revizijama te klasifikacije. Evo zašto: I sama definicija tog poremećaja i klasteri simptoma pa i ostale odrednice nemaju patognomoničnosti niti specifičnosti psihopatologije, a isto tako ni specifične etiologije ni patologije ni patofiziologija, a u svezi s tim ni tipične terapije.
S kliničkog stanovišta može se reći, da se radi o vrlo vjerojatno heterogenoj skupini različitih psihotičnim stanja, koje se ne mogu svrstati u specifične poznate psihoze utemeljeno klasificirane na osnovu specifične kliničke slike i patognomoničnih simptoma ili skupine simptoma, ali i na osnovu specifičnih kriterija isključivanja (na primjer dokazani organitet isključuje shizofreniju).

Tjelesni dismorfni poremećaj

Tjelesni dismorfni poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek, prognoza i liječenje
Prikaz slučaja


Uvod

Tjelesni dismorfni poremećaj podrazumijeva zaokupljenost umišljenom manom tjelesnog izgleda ili pretjeranu iskrivljenost u doživljaju minimalnog i beznačajnog tjelesnog defekta.
Ako ovakav doživljaj vlastitog tijela osobi uzrokuje bitne teškoće, te ako je povezan sa oštećenjem u socijalnom, radnom i drugim oblicima funkcioniranja, ima kakarkteristike duševnog poremećaja. Poremećaj je prvi put spomenuo talijanski liječnik Morselli, 1886., pod nazivom dismorfofobija. 1980. je pod tim nazivom po prvi put registriran u američkom priručniku za duševne poremećaje, DSM-III. U sljedećim je izdanjima, DSM-III-R i DSM-IV, preimenovan u tjelesni dismorfni poremećaj.
Sigmund Freud je također opisivao svog pacijenta kojeg je nazvao "čovjek vuk", a koji je imao klasične simptome tjelesnog dismorfnog poremećaja. Bio je uvjeren da je njegov nos toliko ružan da je izbjegavao bilo kakav posao i društveni život.

Ovisnost o psihoaktivnim tvarima

Ovisnost o psihoaktivnim tvarima

Uvod
Epidemiologija
Komorbiditet
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Tijek i prognoza
Liječenje
Prikaz slučaja 1
Prikaz slučaja 2

Uvod

Temeljno je obilježje ovisnosti o psihoaktivnim tvarima postojanje većeg broja kognitivnih, ponašajnih i fizioloških simptoma koji upućuju na to da osoba nastavlja uzimati psihoaktivne tvari usprkos značajnim problemima vezanim uz njihovu uporabu. Ustaljuje se obrazac redovitog uzimanja tvari, koji dovodi do tolerancije, sustezanja i prisile uzimanja psihoaktivnih tvari.

Potkategorije

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.

Kontakt

Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

www.Psycholog.Bayern

www.PsychologBayern.de

Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745

Psychologische Beratung Sandra Jovanovic Miljko  Tätigkeit: Prax.v.psych.Psychotherapie  Master der Psychologische Wissenschaften Sandra Jovanovic Miljko Spezialist für Traumatische Psychologie

BDP Anerkennung - Zertifikat zur Berufsqualifikation als Psychologin - Sandra Jovanović Miljko

Psychomeda Zertifikat - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz! - Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin

ProwenExpert-Seal - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz!- Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin

Online Therapy

Mentavio - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz!- Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin