Lysergic acid diethylamide (LSD)

Kratkoročni efekti

Orgazam: je li svršila ili nije?

Istraživanje među ženama je pokazalo kako je jedno od najneprikladnijih pitanja koje se može postaviti nakon orgazma : "Jesi li svršila?" ili "Jesi li doživjela orgazam?".
Najvjerojatniji odgovor žene na to pitanje bit će: "Naravno da jesam!" ili "Da ti je stvarno stalo do mene, ti bi to znao!". I to u slučaju da još uvijek razgovara s vama i da vi ne spavate na kauču. Njena reakcija na ovo pitanje može biti vrlo negativna, bez obzira na to je li doživjela orgazam, stvarni ili glumljeni. To je zbog društvenog pritiska koji se na nju stavlja. Društvo nas navodi da vjerujemo kako je za ženu prirodno da svaki put doživi orgazam, jer se to zahtijeva od nje ukoliko želi da je smatraju normalnom i modernom ženom.

Prehrana kod depresije

Znamo da depresija može biti posljedica kliničkog manjka nekih vitamina, posebno vitamina B skupine, ali kakva prehrana bi mogla utjecati na razvoj depresije kod osoba adekvatnog nutritivnog statusa?


Uvod
Koji su mogući mehanizmi utjecaja prehrane na depresiju?
Stavovi o prehrani i ponašanju kroz povijest
Mediteranska prehrana
Vitamini i mineralne tvari
Tjelesna aktivnost
Gojaznost
Čokolada
Dodaci prehrani
Literatura

Oblici depresije

Postoji mnoštvo kliničkih podjela depresije, uglavnom dihotomnih, pa se tako razlikuju unipolarne i bipolarne depresije, endogni i reaktivni tip depresije, psihotični i neurotski, primarni i sekundarni.

Nesanica

Stanje budnosti i sna podliježe pravilima ritmičnosti povezanih s prirodnim ciklusima (dan i noć). Do poremećaja prirodnog toka sna dolazi zbog različitih promjena u okolini, djelovanja stresa i bolesti, kao i uslijed promijenjenih navika života.
San je fiziološka pojava koja se izmjenjuje sa stanjem budnosti u okviru ritma dana i noći, a služi odmaranju i oporavku organizma. San ima 4 stadija:
1. uspavljivanje (ulazak u san)
2. lagani san
3. polagani san
4. duboki san

Depresija i samopomoć

Iako je depresija prije svega mentalno stanje, ova bolest povećava i rizike od drugih bolesti, prije svega srca i krvnih žila. Redovito kretanje i tjelovježba savjet su za održavanje zdravlja općenito, no depresivni ljudi bi o ovom faktoru trebali povesti više računa nego oni koji nemaju ozbiljnijih problema ni s mentalnim ni s tjelesnim zdravljem.

Lijekovi i psihoterapija pomažu u borbi s depresijom, no brojna istraživanja pokazala su i kako bolesnik sam može učiniti nevjerojatno puno u stabilizaciji stanja i izlječenju. Osim promjene stavova i ponašanja, postoje brojni sitni koraci, koje "na prvu loptu" nikad ne bismo povezali s depresijom.