Najvažnije što netko može učiniti za depresivnu osobu je pomoći joj da dobije odgovarajuću liječničku pomoć. To obuhvaća ohrabrivanje bolesnika da ne prekida terapiju ili da potraži korekciju terapije ako ne dođe do poboljšanja.
Depresivne osobe ne traže da budu depresivne i takve primjedbe samo povećavaju njihov osjećaj osamljenosti i nesreće.
Postoje istraživanja koja ukazuju na pojavu epileptičkih napadaja u doba prve menstruacije (menarhe).
Žene s epilepsijom nešto češće imaju poremećaje menstrualnog ciklusa.
Ovdje spadaju strahovi od specifičnih situacija i objekata, koji obično započinju u djetinjstvu ili mladosti, a nemaju tendenciju fluktuacije kao sto je slučaj u agorafobija.
Jednostavne fobije su najčešće, a češće se javljaju u žena (od 3,8-14,5 % u muškaraca te 8,5-25,9 % u žena). Najčešće se javljaju u djetinjstvu, između treće i osme godine života. Većina ljudi ne traži liječničku pomoć zbog jednostavnih fobija.
U trenucima kada osjećate manjak energije ili jednostavno imate loš dan posegnite za namirnicama koje će vam u trenu vratiti snagu i smanjiti razinu stresa u organizmu. Naranča i orašasti plodovi su idealne grickalice za svako doba dana.
Hipersomnija označava patološki porast broja sati sna za više od 25 posto. Akutna hipersomnija, koja relativno kratko traje, može pratiti neke akutne sistemske bolesti, poput gripe, a mogu je uzrokovati i hipotireoza, hiperglikemija, hipoglikemija, anemija, uremija, hiperkapnija, hiperkalcemija, zatajenje jetre, epilepsija i multipla skleroza. Bolesnici sa sindromom sleep apneje često imaju kompenzacijsku dnevnu hipersomniju.
Iako je depresija prije svega mentalno stanje, ova bolest povećava i rizike od drugih bolesti, prije svega srca i krvnih žila. Redovito kretanje i tjelovježba savjet su za održavanje zdravlja općenito, no depresivni ljudi bi o ovom faktoru trebali povesti više računa nego oni koji nemaju ozbiljnijih problema ni s mentalnim ni s tjelesnim zdravljem.
Lijekovi i psihoterapija pomažu u borbi s depresijom, no brojna istraživanja pokazala su i kako bolesnik sam može učiniti nevjerojatno puno u stabilizaciji stanja i izlječenju. Osim promjene stavova i ponašanja, postoje brojni sitni koraci, koje "na prvu loptu" nikad ne bismo povezali s depresijom.
Psihološko savjetovanje i podučavanje općenito nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem. Stoga ove usluge možete koristiti samo kao samoplatitelj.
Sadržaj stranice je samo u informativne svrhe i ne zamjenjuje liječničku konzultaciju. Stoga nemojte koristiti internetske izvore za samodijagnozu.
Ako imate zdravstvenih problema ili bolesti, trebate potražiti pomoć liječnika ili psihoterapeuta.
U slučaju akutnih hitnih slučajeva ili teških psihičkih kriza, nazovite
112ili nazovite dežurnu liječničku službu Nacionalne udruge liječnika zakonskog zdravstvenog osiguranja
116 117Napominjemo da psihološko savjetovanje, online ili osobno, ne može i ne smije zamijeniti klasičnu psihoterapiju prema procedurama i smjernicama.
Psihološko savjetovanje nije dovoljno u slučaju manifestiranih psihičkih poremećaja prema MKB-10 i može se u ovom slučaju smatrati samo dopunom čekanju mjesta na psihoterapiji.
Psihološko savjetovalište Sandra Jovanović Miljko nudi Vam brzo i fleksibilno psihološko savjetovanje.
Bilo gdje.
Za svakoga.
Psihološko savjetovalište Sandra Jovanović Miljko
Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije
Adresa: Zum Alten Hofgarten 21,
94405 Landau an der Isar
Deutschland
Tel: +49 178 110 3745
Email: [email protected]
Web: www.Psycholog.Bayern
DE 
HR