Manjak seksualne želje odnosi se na slabo zanimanje za seks. Osoba s manjkom seksualne želje neće započeti niti reagirati na partnerovu želju za seksom.
Manjak seksualne želje odnosi se na slabo zanimanje za seks. Osoba s manjkom seksualne želje neće započeti niti reagirati na partnerovu želju za seksom. Ona neće imati seksualnih fantazija niti će težiti seksualnoj stimulaciji. Ovaj problem, koji se još naziva i hipoaktivna seksualna želja, klasificiran je u međunarodnoj klasifikaciji bolesti. Manjak seksualne žene može biti primaran (kada osoba nikad nije osjetila dovoljno seksualne želje) ili sekundaran (gdje je osoba prethodno imala želju za seksom ali ju je izgubila).
Znamo koje su posljedice stresa – ubrzan rad srca, teško disanje i misli koje vrludaju...
Kada osoba osjeća da je pod stresom može značiti da se tada teško nosi s određenim emocijama koje se javljaju, kao što su tuga ili strah.
Stres je gotovo neizbježna posljedica odraslog života. Svakodnevni poslovni zadaci, odgajanje djece, obiteljske obveze - sve su to situacije koje će donijeti veću ili manju količinu stresa.
Opširnije: Oslobodite se stresa u samo 5 sekundi uz pomoć ovih genijalnih trikova
Kod razgovora o muškom penisu, obično se postavlja pitanje znači li veći ujedno i bolji. Odgovor na to pitanje glasi: ponekad je bolji veći, a ponekad je bolji manji!
Veličina penisa koju žena želi ili preferira često ovisi o njenoj trenutnoj situaciji i aktivnosti o kojoj razmišlja. Ukoliko razmišlja o prvom vaginalnom seksu, svaki penis će joj vjerojatno izgledati prevelik i zastrašujući. Ukoliko žena razmišlja o analnom seksu, može donijeti odluku ovisno o veličini partnerova penisa. Ukoliko želi oralno stimulirati partnera, bit će zadovoljnija s manjim penisom jer će preveliki penis u ustima ili izazivati gušenje i nagon na povraćanje, ili će je zbog njega jako boljeti mišići čeljusti. Ženina maštanja, dakle, nisu nužno čvrsto definirana.
Uvod
Epidemiologija
Vrste parafilija
Liječenje
Prikaz slučaja
Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek, prognoza i liječenje
Prikaz slučaja
Tjelesni dismorfni poremećaj podrazumijeva zaokupljenost umišljenom manom tjelesnog izgleda ili pretjeranu iskrivljenost u doživljaju minimalnog i beznačajnog tjelesnog defekta.
Ako ovakav doživljaj vlastitog tijela osobi uzrokuje bitne teškoće, te ako je povezan sa oštećenjem u socijalnom, radnom i drugim oblicima funkcioniranja, ima kakarkteristike duševnog poremećaja. Poremećaj je prvi put spomenuo talijanski liječnik Morselli, 1886., pod nazivom dismorfofobija. 1980. je pod tim nazivom po prvi put registriran u američkom priručniku za duševne poremećaje, DSM-III. U sljedećim je izdanjima, DSM-III-R i DSM-IV, preimenovan u tjelesni dismorfni poremećaj.
Sigmund Freud je također opisivao svog pacijenta kojeg je nazvao "čovjek vuk", a koji je imao klasične simptome tjelesnog dismorfnog poremećaja. Bio je uvjeren da je njegov nos toliko ružan da je izbjegavao bilo kakav posao i društveni život.
Istraživanje među ženama je pokazalo kako je jedno od najneprikladnijih pitanja koje se može postaviti nakon orgazma : "Jesi li svršila?" ili "Jesi li doživjela orgazam?".
Najvjerojatniji odgovor žene na to pitanje bit će: "Naravno da jesam!" ili "Da ti je stvarno stalo do mene, ti bi to znao!". I to u slučaju da još uvijek razgovara s vama i da vi ne spavate na kauču. Njena reakcija na ovo pitanje može biti vrlo negativna, bez obzira na to je li doživjela orgazam, stvarni ili glumljeni. To je zbog društvenog pritiska koji se na nju stavlja. Društvo nas navodi da vjerujemo kako je za ženu prirodno da svaki put doživi orgazam, jer se to zahtijeva od nje ukoliko želi da je smatraju normalnom i modernom ženom.
Psihološko savjetovanje i podučavanje općenito nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem. Stoga ove usluge možete koristiti samo kao samoplatitelj.
Sadržaj stranice je samo u informativne svrhe i ne zamjenjuje liječničku konzultaciju. Stoga nemojte koristiti internetske izvore za samodijagnozu.
Ako imate zdravstvenih problema ili bolesti, trebate potražiti pomoć liječnika ili psihoterapeuta.
U slučaju akutnih hitnih slučajeva ili teških psihičkih kriza, nazovite
112ili nazovite dežurnu liječničku službu Nacionalne udruge liječnika zakonskog zdravstvenog osiguranja
116 117Napominjemo da psihološko savjetovanje, online ili osobno, ne može i ne smije zamijeniti klasičnu psihoterapiju prema procedurama i smjernicama.
Psihološko savjetovanje nije dovoljno u slučaju manifestiranih psihičkih poremećaja prema MKB-10 i može se u ovom slučaju smatrati samo dopunom čekanju mjesta na psihoterapiji.
Psihološko savjetovalište Sandra Jovanović Miljko nudi Vam brzo i fleksibilno psihološko savjetovanje.
Bilo gdje.
Za svakoga.
Psihološko savjetovalište Sandra Jovanović Miljko
Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije
Adresa: Zum Alten Hofgarten 21,
94405 Landau an der Isar
Deutschland
Tel: +49 178 110 3745
Email: [email protected]
Web: www.Psycholog.Bayern
DE 
HR