Detalji

Prosinac 16,2021

Prevencija stresa

Kako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju.

Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću po svoj tjelesni ili psihički integritet. Organizam se u stresu priprema na brzu reakciju i zaštitu - npr. pojačava se rad srca i pluća, povisuju se krvni tlak, razina šećera u krvi, mišićna napetost itd. Psihičke reakcije su strah, tjeskoba, promjene pozornosti, rasuđivanja
itd. Na primjer, svima nam se dogodilo da drhtimo od straha.

Opširnije: Prevencija stresa

Detalji

Prosinac 16,2021

Stres

Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice ne rješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti. Na sreću, moderni psihološki pristupi za rješavanje stresa veoma su efikasni i naučno provjereni.

Što je stres?

Opširnije: Stres

Detalji

Prosinac 16,2021

Depresija - nevidljivi ubojica

Zbog predrasuda i iskrivljenih informacija osoba oboljela od depresije najčešće ne može pojmiti da su njezine tegobe zdravstveni problem
Kako shvatiti depresiju? Problem depresije jedan je od najvećih paradoksa društva i medicine. Stotine milijuna ljudi u svijetu, a stotine tisuća u Hrvatskoj, trpe od te bolesti, ali u najboljem slučaju jedna trećina potraži liječničku pomoć, a odgovarajući tretman dobije samo njih 10-20 posto. Depresija je lječiva, ali privoljeti osobu s depresijom (ili samog sebe) na odlazak liječniku, i to još psihijatru, u većini je slučajeva mission impossible. Svatko tko ima depresiju trpi brojne i ozbiljne smetnje i svjestan je da mu je loše, no ne shvaća prirodu svojih tegoba i ne zna što mu je činiti, a od okoline uglavnom dobiva pogrešne savjete i neumjesne primjedbe.

Opširnije: Depresija - nevidljivi ubojica

Detalji

Prosinac 16,2021

Ciklotimični poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Prognoza i liječenje
Prikaz slučaja

Opširnije: Ciklotimični poremećaj

Detalji

Prosinac 16,2021

Prehrana kod depresije

Znamo da depresija može biti posljedica kliničkog manjka nekih vitamina, posebno vitamina B skupine, ali kakva prehrana bi mogla utjecati na razvoj depresije kod osoba adekvatnog nutritivnog statusa?


Uvod
Koji su mogući mehanizmi utjecaja prehrane na depresiju?
Stavovi o prehrani i ponašanju kroz povijest
Mediteranska prehrana
Vitamini i mineralne tvari
Tjelesna aktivnost
Gojaznost
Čokolada
Dodaci prehrani
Literatura

Opširnije: Prehrana kod depresije

Detalji

Prosinac 21,2021

Insomnija

Insomnija ili nesanica je poteškoća uspavljivanja, održavanja spavanja, doživljaj loše kvalitete spavanja ili nedovoljnog spavanja, unatoč dobrim uvjetima za spavanje.
Insomnija može biti primarna (psihofiziološka, idiopatska, familijarna) tj. dugotrajna, uz manju ili nikakvu povezanost s organskim ili psihičkim promjenama, sekundarna zbog psihijatrijskih poremećaja, tjelesnih/neuroloških bolesti, liječenja te ovisnosti. Insomnija je čest simptom i u sklopu drugih poremećaja spavanja - sleep apneje, sindroma nemirnih nogu i poremećaja cirkadijarnog ritma.
Od nesanice češće pate žene i starije osobe, a procjenjuje se da oko 50% ljudi tijekom života ima insomniju koja se ne javlja svakodnevno, dok 10% populacije ima težu kroničnu insomniju.

Opširnije: Insomnija

Detalji

Prosinac 16,2021

Psihodinamska teorija stresa

Latinska riječ districtia, kroz srednjovjekovnu francusku destrece i srednjovjekovnu englesku distresses, postaja je engleska riječ distress, odnosno skraćivanjem stress. Tijekom petnaestog stoljeća stres je označavao pritisak, a tek u dvadesetom stoljeću se počinje koristiti u medicini i označava duševno ili tjelesno preopterećenje i iscrpljenost organizma. Kanadski liječnik H. Selye definira stresor kao vanjski podražaj ili stimulus, a stres kao stanje tjelesnog disekvilibrija uzrokovanog stresorom. Stresori mogu biti vanjski fizički stimulusi kao različite infekcije, ali isto tako mogu biti i vanjski psihosocijalni činitelji kao ljubav i smrt. Da bi protumačila nečije odgovor na stresore, dinamska psihoterapija se usredotočuje na:

1. konflikt (egopsihologija koja izvire iz klasične Freudove psihoanalitičke teorije),
2. iskustvo selfa (selfpsihologija s naglaskom na interpersonalno po Sullivanu, kasnije proširena od Heinza Kohuta) i
3. važne interpersonalne odnose (teorija objektivnih odnosa koja izvire iz radova Melanie Klein, Fairbairna, Winnicotta i Balinta).

Opširnije: Psihodinamska teorija stresa

Detalji

Prosinac 16,2021

Od euforije do depresije

Centar za raspoloženje povremeno se "pali", što dovodi do visokog raspoloženja, i povremeno "gasi", što vodi depresiji
"Kad sam prošlog proljeća posjetila Sanju, prštala je od energije i širila dobre vibracije zaraznim smijehom. Pri našem idućem susretu bila je u dubokoj depresiji i jedva progovorila koju riječ. U takve krajnosti upada već godinama", opisala je svoju školsku kolegicu Riječanka Valentina.

Opširnije: Od euforije do depresije