Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) - dijagnoza F43.2

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) psihijatrijski je poremećaj koji se može razviti u osoba aktivno ili pasivno izloženih životno ugrožavajućim iskustvima. PTSP i ostali stresom uzrokovani poremećaji uvelike utječu na opće zdravstveno stanje pojedinca i smanjenje njegove funkcionalnosti na socijalnom i radnom planu. Zbog komplicirane dijagnoze PTSP-a i često udruženog komorbiditeta te činjenice da se dijagnoza temelji većinom na simptomima opisanim od bolesnika, pri dijagnosticiranju PTSP-a potrebno je primijeniti što više različitih metoda procjene i dijagnostičke kriterije u svim područjima rada (kliničkom, istraživačkom i forenzičkom), a dobivene podatke iskoristiti za izradu što učinkovitijeg terapijskog plana. Samo liječenje potrebno je prilagoditi pojedincu kombiniranjem psihoterapijskih, psihofarmakoloških i psihosocijalnih metoda

Anksiozni poremećaji

Anksiozni poremećaji (AP) predstavljaju skupinu različitih medicinskih stanja u kojima dominiraju zabrinutost, strah, tjeskoba, strepnja, napetost ili nemir. Psihofarmakoterapija predstavlja temelj uspješnog liječenja anksioznih poremećaja, ali bez psihoedukacije pacijenta i njegove obitelji, te kognitivno-emocionalno-bihejvioralne terapije i promjene životnog stila i bazičnih uvjerenja pacijenta često je nemoguće postići izlječenje. U aktualnom članku pročitajte više o klasifikaciji, epidemiologiji, patofiziologiji, dijagnozi i liječenju anksioznih poremećaja.

Definicija i klasifikacija
Epidemiologija
Patofiziologija
Najpoznatije psihoanalitičke teorije su:
Klinička slika
Dijagnoza
Diferencijalna dijagnoza
Liječenje
Literatura

Jednostavne fobije

Ovdje spadaju strahovi od specifičnih situacija i objekata, koji obično započinju u djetinjstvu ili mladosti, a nemaju tendenciju fluktuacije kao sto je slučaj u agorafobija.

Tko obolijeva?

Jednostavne fobije su najčešće, a češće se javljaju u žena (od 3,8-14,5 % u muškaraca te 8,5-25,9 % u žena). Najčešće se javljaju u djetinjstvu, između treće i osme godine života. Većina ljudi ne traži liječničku pomoć zbog jednostavnih fobija.

Angststörungen

Angststörungen sind psychische Erkrankungen, die durch anhaltende und übermäßige Angst oder Sorge gekennzeichnet sind. Diese Angstgefühle können sehr belastend sein und das tägliche Leben der betroffenen Person stark beeinträchtigen.

Fobija

Što su Fobije?

Fobična reakcija je automatska, sve prožimajuća. Osoba je ne može kontrolirati, i praktički je sva obuzeta imaginacijom prijetnje i opasnosti.

"Srce mi lupa tako jako da imam osjećaj kao da ce puknuti ili iskočiti iz grudi. Grlo mi se steglo da jedva dišem. čini mi se da ću se ugušiti. Ruke mi se preznojavaju. Imam osjećaj kao da ću se onesvijestiti pa se moram pridržavati za zid ili namještaj da ne padnem. Čini mi se da ću umrijeti od straha. Da mi je pobjeći, a ne znam kuda bih."

Ovo su riječi osobe koja pati od fobije. To je autentični opis onoga što ona osjeća kad se susretne s objektom ili situacijom koje se plaši. A to mogu biti sasvim obične situacije i objekti: vožnja avionom, susret s golubom, izlazak na večeru u neki restoran, ispit, itd. Fobija je, dakle, psihološka i tjelesna reakcija straha na objekte ili situacije koje su relativno bezopasne.

PTSP ( posttraumatski stresni poremećaj ) - dijagnoza F43.2

Posttraumatski stresni poremećaj (dijagnoza F43.2) je poremećaj u kojem se stalno ponavlja proživljavanje doživljene traume, što rezultira osjećajem užasavajućeg straha i bespomoćnosti, pa se izbjegavaju sve situacije koje bi mogle izazvati prisjećanje na doživljenu traumu. Trauma se naknadno ponovno proživljava kroz noćne more ili pojavljivanjem tih scena. PTSP postaje kroničan ako je prisutan duže od 3 mjeseca, a ako se ne liječi može oslabiti s vremenom, no kod nekih bolesnika ostavlja trajne posljedice.

Liječenje. Liječenje se sastoji od psihosocijalne terapije i farmakoterapije.